"Ako želite imati efikasnu Uniju i ako želite primiti još članica, onda nam treba novi proračun, što je već dogovoreno, treba nam također bolji sporazum i stoga se borimo da što bolje objasnimo potrebu pripreme uvjeta", rekao je Schuessel odgovarajući na pitanje novinara što bi se dogodilo ako primjerice Hrvatska ispuni sve uvjete, a EU ne bude spremna za proširenje.
"To je dobar primjer - da kontinent od skoro 500 milijuna stanovnika ne može primiti zemlju s pet milijuna stanovnika... i iz toga je sasvim jasno da trebamo bolji sporazum, što je spomenulo niz govornika" tijekom rasprave na summitu, rekao je Schuessel na završnoj konferenciji za novinare.
Čelnici EU-a u petak su, drugi dan summita, razgovarali o proširenju, odnosno o apsorpcijskog sposobnosti Unije da prima nove članice.
"Pitanje apsorpcijskog kapaciteta sada je na stolu, a Europska komisija će do kraja godine izići s izvješćem te će se odustati od ideje da to postane kriterij" za članstvo, rekao je Schuessel.
"Već Kopenhaški kriteriji sadrže dvije strane iste medalje, jedna je strana obveze koje mora ispuniti zemlja kandidatkinja, a druga potreba da EU bude spremna primiti nove članice", rekao je Schuessel. On je dodao da apsorpcijska sposobnost nije kriterij, koji se postavlja zemlji kandidatkinji, nego znači procjenu financijskih i ostalih posljedica za EU kada prima nove članice.
I predsjednik Europske komisije istaknuo je da nije riječ o novom kriteriju. "Eksplicitno je jasno da to nije, ponavljam, nije novi kriterij za zemlju kandidatkinju. Mi smo vjerodostojni kada kažemo zemlji kandidatkinji da može postati članicom EU-a ako ispuni sve kriterije. Mislim da je važno održavati na životu proces institucionalih reformi", rekao je Barroso.
Europska unija sada funkcionira na temelju Sporazuma iz Nice, koji je dizajniran za 27 zemalja članica, a taj će broj biti popunjen ulaskom Bugarske i Rumunjske, 1. siječnja 2007. ili 2008. godine. Sporazum bi trebao biti zamijenjen europskim ustavom, ali je ratifikacija toga dokumenta upala u krizu, nakon što su ga Francuzi i Nizozemci odbacili na referendumu.
Čelnici EU-a postavili su drugu polovicu 2008. godine kao rok kada se treba odlučiti što napraviti s europskim ustavom, koji je već ratificiran u 15 zemalja članica.
Europsko vijeće, kojeg čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, odlučilo je da će se na summitu u prosincu ove godine raspravljati o "svim aspekima daljnjih proširenja, uključujući sposobnost Unije da prima nove članice i načine poboljšanja kvalitete procesa proširenja na temelju dosad prikupljenih pozitivnih iskustava".
U zaključcima summita stoji da se kod dinamike proširenja mora uzeti u obzir apsorpcijska sposobnost EU-a. Čelnici EU-a zatražili su od Komisije da za jesen ove godine pripremi posebno izviješće "sa svim relevantnim aspektima, koji se odnose na apsorpcijsku sposobnost Unije. Izvješće Komisije treba sadržavati "pitanje kako građani EU-a percipiraju proširenje" i mora "uzeti u obzir potrebu da se proces proširenja odgovarajuće objasni javnosti u Uniji".