BRUXELLES - Čelnici Europske pučke stranke podupiru članstvo Hrvatske u EU-u i razdvajanje pregovaračkih procesa Hrvatske i Turske, izjavio je u četvrtak u Meiseu hrvatski premijer Ivo Sanader. Predsjednik hrvatske Vlade i predsjednik HDZ-a sudjelovao je u Meiseu na sastanku čelnika Europske pučke stranke, krovne organizacije europskih demokršćana i narodnjaka. Riječ je o tradicionalnim sastancima uoči svakog summita EU-a. U Meiseu se najviše razgovaralo o institucionalnim problemima EU-a vezanim uz daljnje proširenje. Sanader je kazao da su svi sudionici u raspravi istaknuli da će EU imati 28 članica, što znači da uključuju i Hrvatsku. "Većina je rekla da za Hrvatsku neće biti nikakvih problema", rekao je Sanader, dodajući da se institucionalni problem može riješiti "ili amandmanom na Sporazum iz Nice ili na neki drugi način tako da Hrvatska može ući, naravno kad ispuni sve pretpostavke".
BRUXELLES - Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je u četvrtak u Bruxellesu, nakon razgovora s povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom, očekivanje da će se proces pregovora s EU-om bitno ubrzati u drugoj polovici godine. Sanader je u četvrtak sudjelovao i na sastanku čelnika Europske pučke stranke, gdje je imao niz bilateralnih susreta, između ostaloga, i s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom. Sanader je kazao da je iznimno zadovoljan s ta dva sastanka na kojima su raspravljali o institucionalnim mogućnostima primanja Hrvatske nakon završetka pregovora. Sanader je najavio da će glavni pregovarač Vladimir Drobnjak uskoro otputovati u Helsinki kako bi s predstavnicima Finske, koja preuzima predsjedništvo 1. srpnja, razradio daljnje korake.
BRUXELLES - Čelnici europskih liberalnih stranaka dali su u četvrtak u Bruxellesu ohrabrenje Hrvatskoj da ubrza reforme kako bi mogla do kraja desetljeća postati punopravnom članicom EU, izjavila je predsjednica Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata Vesna Pusić. Pusić je u četvrtak sudjelovala na sastanku čelnika Saveza europskih liberalnih stranaka, koji su se sastali uoči početka summita EU-a. Na sastanku se govorilo o budućnosti EU-a i europskom Ustavu.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije okupili su se u četvrtak na dvodnevnom summitu u Bruxellesu na kojem će jedne od glavnih tema biti pitanje daljnje sudbine europskog Ustava i pitanje nastavka proširenja. Očekuje se da će čelnici EU-a odrediti 2009. kao ciljnu godinu do kada bi trebalo riješiti pitanje Ustava. U sklopu rasprave o proširenju naglasak će biti na apsorpcijskoj sposobnosti EU-a da prima nove članice, ali se na ovom summitu po tom pitanju ne očekuje ništa konkretno. Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće bi na summitu trebalo razmotriti proces screeninga i pozdraviti početak konkretnih pregovora s Hrvatskom te ponoviti da se pregovori temelje na individualnim zaslugama i da će brzina procesa ovisiti o napretku svake zemlje u pripremama za pristupanje. Turska bi trebala biti pozvana da pojača reformski proces i da ga u potpunosti provodi i da ispuni svoje obveze iz Dodatnog protokola kojim se obvezala da će normalizirati svoje odnose s Ciprom.
LJUBLJANA - Krajnje je vrijeme da Slovenija i Hrvatske prekinu političku letargiju i uspostave dobrosusjedske odnose slične onima kakve su imale u vrijeme kad su zajedno počinjale put prema neovisnosti, osnovno je stajalište u pismu slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka kojim je odgovorio na inicijativu da nakon 15 godina dvije države riješe otvorena pitanja, pa i ona najosjetljivija poput pitanja štediša Ljubljanske banke i granice na moru. Takav je prijedlog, ne iznoseći detalje rješenja, Drnovšeku nedavno uputio Jelko Kacin, predsjednik liberalnih demokrata, najjače oporbene stranke u parlamentu koju je nekada, dok je bila na vlasti, vodio Drnovšek. Drnovšek je u odgovoru, što ga je u četvrtak objavio njegov ured, pozdravio Kacinovu inicijativu i spremnost najveće oporbene stranke da zaboravi na stranačke interese i sudjeluje sa strankama vladajuće koalicije kako bi se došlo do najboljih rješenja koja bi bila u slovenskom nacionalnom interesu, a istodobno lišena maksimalističkih pozicija, pa bi ih prihvatila i hrvatska javnost i politika.
BEOGRAD - Godine u kojima se Republika Hrvatska priprema za pristup Europskoj uniji prigoda su da se vlasti u Hrvatskoj prisile na rješavanje problem povratka Srba u Hrvatsku, kazao je predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović u četvrtak u Beogradu na okruglom stolu "Održivi povratak u Republiku Hrvatsku - stanje i perspektive", u organizaciji Srpskog demokratskog foruma. U raspravi je rečeno da su glavne prepreke povratku Srba u Hrvatsku neriješeno pitanje stanarskog prava za oko 30 tisuća građana te nejasnoće oko popisa osumnjičenih za ratne zločine. Proces povratka Stanimirović kao i ostali sudionici rasprave ne ocjenjuje dobro. Rečeno je da se prema službenim podacima u Hrvatsku vratilo oko 130 tisuća izbjeglih, ali da je realna brojka 70 tisuća.
SARAJEVO - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo je u četvrtak članove povjerenstva koje ima zadaću istražiti ratna zbivanja na području Sarajeva u razdoblju od 1992. do 1995. godine te utvrditi točan broj stradalih i okolnosti pod kojima se to dogodilo. Povjerenstvo ima deset članova, po tri iz svakog konstitutivnog naroda te jednog predstavnika manjina a za prvog predsjedatelja s četveromjesečnim mandatom imenovan je Ivica Marinović, doministar za ljudska prava i izbjeglice BiH. Povjerenstvo je utemeljeno na prijedlog Zastupničkog doma Parlamenta BiH i nakon višemjesečnih zahtjeva zastupnika iz Republike Srpske da se ispitaju okolnosti stradanja Srba poginulih tijekom rata na području Sarajeva.
BANJA LUKA - "Srbski narodni pokret (SNP)" organizirao je u četvrtak u Banjoj Luci demonstracije na kojima se zahtijevalo da se Republika Srpska izdvoji iz državno-pravnog sustava Bosne i Hercegovine. Oko 300 sudionika, pretežito srednjoškolaca i studenata, okupilo se na glavnom banjalučkom trgu, uz pratnju romske limene glazbe. Vođa "Srbskog narodnog pokreta", kojemu je glavni moto "Izbor je naš", Dane čanković objavio je da je od 29. svibnja oko 50 tisuća građana potpisalo peticiju za raspisivanje referenduma o izdvajanju RS iz Bosne i Hercegovine.
MOSTAR - Vojni helikopter Oružanih snaga BiH u četvrtak se srušio na području planine Čvrsnica, četredesetak kilometara zapadno od Mostara blizu Jablanice, pri čemu su lakše ozlijeđena dva, od ukupno pet vojnika koliko ih je bilo u helikopteru, priopćilo je Ministarstvo obrane BiH. Uzrok nesreće, kako je navedeno, najvjerojatnije je bila bura, ali se istražuju i moguće druge okolnosti tog helikopterskog udesa. U priopćenju se dodaje da je helikopter uništen.
BRUXELLES - Poljski premijer Kazimierz Marcinkiewicz odbacio je u četvrtak optužbe Europskog parlamenta o rasnoj nesnošljivosti, ksenofobiji, antizemitizmu i homofobiji u njegovoj zemlji. Europski parlament pozvao je u četvrtak Europsku uniju, u posebnoj rezoluciji posvećenoj rasističkom nasilju i homofobiji u Europi, da reagira na porast nesnošljivosti na kontinentu, posebice u Poljskoj.
WASHINGTON - U ratu u Iraku poginulo je dosad 2.500 američkih vojnika, objavio je Pentagon u četvrtak, nakon više od tri godine od početka američke invazije na tu zemlju. Pentagon dodaje da je 18.490 američkih vojnika ranjeno u ratu, koji je počeo u ožujku 2003. američkom invazijom kojom je svrgnut predsjednik Sadam Husein. U sukobima je poginulo deset tisuća Iračana.
LJUBLJANA - Filmska struka i oporbeni političari u Ljubljani osuđuju zahtjev australskih Slovenaca koji su zbog filma "Odgrobadogroba" redatelja i scenarista Jana Cvitkoviča predložili da se u distribuciju u inozemstvo ne šalju filmovi koji Sloveniju prikazuju kao "balkansku" državu i da se osnuje državno povjerenstvo koje bi određivalo koji su to filmovi. "To bi bilo opasno miješanje u slobodu umjetničkog izražavanja i izraz krajnjeg nepovjerenja prema autorima", izjavila je u četvrtak filmska kritičarka i zastupnica liberalnih demokrata (LDS) u parlamentu Majda Širca. Ona tvrdi da i australski Slovenci imaju pravo na svoje mišljenje, no dodaje da bi s obzirom da su svoj zahtjev uputili slovenskoj vladi, ona trebala odgovoriti što o tome misli i spriječiti diskvalifikaciju uspješnih autora i širenje mentaliteta koji Sloveniju "vraća u stara vremena".