Predstavnici Europske komisije u četvrtak i petak u Bruxellesu objašnjavaju na esplanatornom screeningu predstavnicima Hrvatske i Turske europsku pravnu stečevinu u tom poglavlju.
Dio koji se odnosi na zaštitu potrošača trenutačno je u Europskoj uniji u postupku revizije, jer su neke direktive stare preko 20 godina. Problem je u tome što te direktive propisuju samo minimalne standarde, a onda su zemlja članice svaka za sebe različito definirale to područje i Europska komisija sada nastoji što je više moguće unificirati zakonodavstvo i pojačati njegovu provedbu.
Prema riječima Vesne Tomljenović, voditeljice radne skupine za ovo poglavlje, Hrvatska u području zaštite potrošača u zakonodavnom smislu otišla vrlo daleko i usklađenost je negdje oko 80 posto. Preostalo je usklađivanje još s manjim brojem direktiva, a veći dio posla Hrvatsku čeka na uspostavi provedbenih mehanizama. Bit će potrebno ustanoviti sustav rješavanja sporova i savjetodavni sustav te pojačati rad na edukaciji potrošača o njihovim pravima. Europska komisija je preporučila da se uspostavi sustav alternativnog rješavanja sporova izvan sudskih tijela. U tom pogledu već postoji dobri primjeri poput dva mirovna vijeća pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, čije su odluke po zakonu ovršni dokument. Sve promjene u tom području imaju za cilj da potrošači znaju svoja prava i da sporove mogu rješavati brzo, jeftino i efikasno.
Drugi veliki dio ovoga poglavlja koji se odnosi na zaštitu zdravlja vrlo je specifično u odnosu na sva ostala poglavlja acquis communatairea. Zaštita zdravlja ljudi u EU regulirana u raznim poglavljima acquisa, a u ovom poglavlju reguliran je samo jedan dio javnog zdravstva i to u područjima gdje postoje prekogranični utjecaji poput zaraznih bolesti, krvi i krvnih proizvoda, područja transplatacije organa, stanica i tkiva. Sve ostalo je u nadležnosti država članica u kojima su zdravstevni sustavi vrlo različito uređeni.
Europska unija u ovom području još nastoji potaknuti suradnju između država članica u nekim područjima poput prevencije ovisnosti, zaštite okoliša, prevencije karcinoma itd.
Član radne skupine Krunoslav Capak ističe da je Hrvatska u nekim djelovima ovoga poglavlja potpuno usklađena, a u nekim djelomično.
Relativno najmanje posla Hrvatsku očekuje u području zaraznih bolesti. "Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti gotovo u potpunosti pokriva ono o čemu se u EU sada dogovaraju, oni su tek sada osnovali svoj centar za kontrolu bolesti po uzoru na američki. Mi od 1952. godine imamo obavezno prijavljivanje zaraznih bolesti, a 1990. uveden je informatički sustav, tako da smo u nekim stvarima ispred EU-a", ističe Krunoslav Capak.
Zakon o krvi i krvnim proizvodima već je u saborskoj proceduri, kažu hrvatski pregovarači. Morat će se dopuniti zakon o označavanju duhanskih proizvoda, u dijelu koji se odnosi na obavijesti o štetnosti pušenja, koje će morati zauzimati veću površinu na kutijama cigareta.