Na tribini je predloženo otvaranje Saborske rasprave o strateškoj vrijednosti knjige za budućnost Hrvatske, uvođenje povlaštenog najma za knjižare koje se sve više zatvaraju te pritisak na Ministarstvo kulture kako bi se utjecalo na spas i "ozdravljenje" knjige.
Iako je knjiga temelj nacionalne kulture, taj kulturni brand u nas ima loš status, ustvrdio je predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra Zvonko Maković. Takav položaj knjige pogađa izdavače, koji od Ministarstva dobivaju simboličnu subvenciju, a knjige ne mogu prodati jer je mreža knjižara razorena. Također, pogađa pisce i prevoditelje koji uskoro neće imati kome ponuditi svoj rad. Maković drži da vlast štedi na knjizi kako bi financirala promidžbu na predstojećim izborima, a da "ministar kulture Božo Biškupić šuti i ponaša se kao ministar vanjskih poslova u sjeni".
Pomoćnik ministra kulture za knjigu Čedomir Višnjić ustvrdio je kako nisu smanjivana sredstva za knjigu, koja su zadnjih pet godina iznosila u prosjeku 55 milijuna kuna. Ove je godine 30 posto više zahtjeva za potporom, što je pokazatelj teške tržišne situacije, kazao je Višnjić podržavši pozitivne napore za spas branše.
Branko Čegec (izdavačka kuća Meandar i Centar za knjigu) drži da je generator problema nezainteresiran odnos Ministarstva kulture prema knjizi, čemu je doprinjela i preduga šutnja izdavača, knjižara i pisaca. Rekao je kako je u više od godinu dana njegova izdavačka kuća prestala raditi s 26 knjižara koje su se zatvorile.
Na knjizi se pokušava štedjeti dok se istodobno ne štedi na drugim segmentima kulture, ocijenio je Velimir Visković (Hrvatsko društvo pisaca). Upozorio je na gospodarske reperkusije obzirom da puno ljudi ovisi o lancu proizvodnje i prodaje knjige. Usporedio je honorare u kulturnoj djelatnosti, napominjući da se za zbirku pjesama dobiva oko 3 tisuće kuna, za roman desetak, dok režiseri filmova dobiju oko 10 tisuća eura.
Seid Serdarević (izdavačka kuća Fraktura) drži da postoji osjetan pad otkupa knjiga ali i pad broja čitatelja. Najveći dio prodaje i otkupa knjiga je u Zagrebu, čak 80 posto, dok je preostalih 20 posto cijela Hrvatsku, rekao je Serdarević ukazavši na odgovornost Grada u razvoju te djelatnosti.
Domovinski rat, skoro dvogodišnji PDV na knjigu i "kiosk izdavaštvo" učinili su drastičnu štetu knjizi, kazao je Mišo Nejašmić (izdavačka kuća i knjižara Jesenski i Turk) dodajući da u Hrvatskoj radi 36 knjižara, od kojih šest pozitivno posluje. Drži da je potrebno knjigu zaštititi od fiskalnih promjena ulaskom Hrvatske u EU.