Tribinu je organizirala Galerija Klovićevi dvori, a okupila je predstavnike kulturnih ustanova, gospodarstva i mjerodavnoga ministarstva.
Po Antolovićevim riječima sustav spomeničke rente, koji se pokušava ustanoviti, najelementarniji je način povezivanja kulture i gospodarstva.
Kad je pak riječ o poreznim olakšicama, Antolović je podsjetio da je Ministarstvo izdalo samo nekoliko rješenja za tvrtke koje su za kulturu donirale dva posto prihoda ostvarenih prošle godine.
To pak znači, dodao je, da su donacije za kulturu doista rijetke i vezane su za velike tvrtke, a sponzoriranje je mnogo uvriježeniji oblik sudjelovanja gospodarstva u financiranju kulturnih projekta.
Antolović smatra da bi trebalo učiniti dodatan napor kako bi se djelatnici u kulturi obrazovali u izradbi projekata kojima konkuriraju za proračunska sredstva ili sredstva gospodarstva.
Tomislav Štengl rekao je kako INA želi partnerstvo u financiranju kulture, a ne donatorstvo ili sponzorstvo. Kao jedan od problema istaknuo je medijski odnos prema sponzorima, odnosno da mediji nerado ističu sponzore pa tako, primjerice, javnost ne može znati da je INA u potpunosti financirala obnovu barokne crkve Majke Božje Snježne u Belcu.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin problematizira je odnos turizma prem kulturi te postavila pitanje prepoznaje li turizam uopće kulturu i kulturni proizvod.
S tim stajalištem suglasilo se više sudionika tribine, među kojima je i voditelj marketinga Muzeja Mimara Siniša Pušonjić koji je istaknuo da Hrvatska turistička zajednica (HTZ) nije nikada bila sponzor kulturnih događanja od kojih pak, kako je dodao, HTZ ima najveću dobit.
To je potvrdila i voditeljica marketinga u Muzeju za umjetnost i obrt Vesna Jurić Bulatović i na primjeru manifesta engleskih kulturnih ustanova za 21. stoljeće o bitnoj povezanosti kulture i turizma te upozorila na drukčiju praksu europskih zemalja.
Jedan od zaključaka tribine je da predstavnici kulturnih ustanova, gospodarstva i mjerodavnoga ministarstva trebaju nastaviti otvoren razgovor i raspravu o financiranju kao bitnome segmentu kulturne djelatnosti.
Predloženo je da pitanja zaklada te privatno-javnoga partnerstva u kulturi budu neke od tema sljedećih susreta.