Po njegovim riječima ta knjiga je važan događaj za našu kroatistiku i cijelu znanstvenu zajednicu.
U knjizi je sabrano dvadesetak rasprava koje je o problematici funkcionalnih stilova autor objavio u zadnjih deset godina.
Recenzent Josip Užarević objasnio je da takvo djelo u nas kasni zbog stanja u standardologiji u 20. stoljeću, jer su se takva djela, kako je rekao, u drugim jezicima pojavila 60-ih godina prošloga stoljeća - poljskom, ruskom i češkom. Uzrok je, dodao je, taj što se o stilistici može pisati tek kad se sredi stanje u standardologiji.
Krešimir Bagić, urednik biblioteke "Palimpsest" izdavačke kuće "Disput" koja je objavila knjigu, napomenuo je kako autor na tragu praške lingvističke škole razrađuje pet funkcionalnih stilova - znanstveni stil, administrativno-poslovni, novinarsko-publicistički, književnoumjetnički (beletristički) i razgovorni. Po njegovu mišljenju tom knjigom tema funkcionalne stilistike bitno je iscrpljena, a novi znanstvenoistraživački pokušaji mogu doći iz druge perspektive, primjerice teorije diskursa.
Autor u knjizi napominje kako je najmanje individualnoga u znanstvenom, a najviše u beletrističkome funkcionalnom stilu. Novinarsko-publicistički najsloženiji je funkcionalni stil standardnoga jezika, kaže Silić.
Po riječima recenzenta Ive Žanića autor je u knjizi prvi put postavio teorijski temelj na kojem se može razvijati stilistika medijskoga jezika. Mediji su stjecište svih funkcionalnih stilova, napominje Žanić, koji smatra da mediji ne kvare jezik, kako se to obično drži, nego preslikavaju jezik kakav je u stvarnosti.
Recenzenti su upozorili na moguće rasprave koje knjiga može izazvati, a Bagić je rekao kako je Silić "implicitno u sukobu s velikim brojem lingvista koji se bave hrvatskim standardnim jezikom".
Štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje autor smatra trima različitim sustavima, jer za njega to nisu tri narječja hrvatskog jezika, nego tri hrvatska narječja.
Josip Silić (1934.), professor emeritus, uže su mu specijalnosti teorija jezika i standardnog jezika, stilistika, fonologija i morfologija hrvatskoga jezika. Objavio je, uz ine, Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskog jezika u suautorstvu s V. Anićem, a Hrvatski računalni pravopis i Gramatiku hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta s Ivom Pranjkovićem.