"Pustinje nisu tek suha zemlja, one su dinamične s biološkog, gospodarskog i kulturnog stajališta, a trpe pod teretom pritisaka suvremenoga svijeta", objasnio je izvršni direktor UN-ova programa za zaštitu okoliša Shafqat Kakakhel.
Najmanje četvrtina kopna - 33,7 milijuna četvornih kilometara - smatra se pustinjskim područjem, a u pustinjama živi 500 milijuna ljudi, stoji u izvješću UN-ova programa za zaštitu okoliša.
No jedinstveni pustinjski pejzaž, kulture, flora i fauna mogli bi nestati ne učinimo li nešto, upozorio je na konferenciji za tisak održanoj u Londonu jedan od autora izvješća, profesor geografije s londonoskoga University Collegea Andrew Warren.
"Uznemiruje me što su zbog klimatskih promjena, pretjerane eksploatacije podzemnih voda, salinizacije i nestanka faune ugroženije nego ikad prije", dodao je Warren.
Temperatura na pustinjskim područjima porasla je između 0,5 i 2 stupnja Celzijusa u razdoblju od 1976. do 2000., dok je u ostalim dijelovima planeta zabilježen prosječan porast temperature od 0,45 stupnja. Temperature u pustinjama mogle bi između 2071. i 2100. porasti od 5 do 7 stupnjeva.
Isušivanje rijeka, potrošnja vode za navodnjavanje i demografski rast još će više naglasiti nestašicu vode. Saudijska Arabija, Sirija, Pakistan, zapadna Kina, Čad, Irak i Niger bit će posebno pogođeni, ističe se u izvješću.
Izgradnja cesta, zagađenost, turizam i lov ugrožavaju faunu pa neke pustinjske vrste sve brže nestaju. Pustinjama škodi i njihovo korištenje za vojne vježbe, zatvore ili izbjegličke logore.
"Te su pustinje jedinstveni i dinamični ekosustavi i budemo li se prema njima odnosili s mjerom, mogle bi ponuditi rješenje za mnoge probleme s kojima se danas suočavamo, od nestašice energije, hrane ili lijekova", ocijenio je jedan od direktora centra za zaštitu okoliša u Cambridgeu Zaveh Zahedi.
Pustinje bi mogle biti pretvorene u neškodljive elektrane 21. stoljeća u kojima bi se iskorištavale snaga sunca i vjetra.
Pustinja veličine Sahare mogla bi dati dovoljno solarne energije za potrebe cijeloga svijeta, tvrdi Zahedi.
"Divlje životinje i biljke novi su izvor u farmaceutskim istraživanjima, industriji i poljoprivredi", ističe se u izvješću UN-ova programa za zaštitu okoliša.
Nipa, biljka koju beru narodi u sjeverozapadnom Meksiku i koja daje zrna veličine pšeničnih, mogla bi biti vrijedan izvor hrane, dok bilje otkriveno u pustinji Negev u Izraelu može pomoći u borbi protiv raka i malarije. Ljekovita svojstva imaju i biljke pronađene u pustinjama u Maroku, Arizoni i Argentini.
"Farmaceutski potencijal pustinjskoga bilja još nije dovojlno istražen", stoji u izvješću.