"Motor inozemnih ulaganja su prilično visoka očekivanja o prinosima i ta se očekivanja u pravilu obistinjuju", konstatirao je autor studije Gabor Hunya, navodeći kao primjer banke, koje po njegovim riječima značajan dio dobiti ostvaruju upravo u inozemstvu.
Pritom su inozemni ulagači uglavnom polovinu ostvarenih prihoda vraćali u matičnu zemlju a polovinu koristili za nova ulaganja. Među pojedinim zemljama-destinacijama, Češka i Mađarska bilježe rast udjela "repatriranih" prihoda dok Estonija i Rumunjska i dalje bilježe niske udjele repatriranih prihoda.
U Rusiji su dobiti u 2005. snažno porasle a udio repatriranih prihoda stranih ulagača prekoračio je 50 posto.
U 2006. stručnjaci WIIW-a očekuju nižu razinu inozemnih ulaganja u odnosu na 2005. budući da se ne očekuju krupnije privatizacije, uz izuzetak Rumunjske.
Među pojedinim skupinama zemalja priljev izravnih inozemnih ulaganja jako je neravnomjerno raspodijeljen pa se najveći priljev u visini 26 milijardi eura bilježi u osam srednjeeuropskih zemalja, novih članica EU, što je povećanje od čak 20 posto u odnosu na 2004., dok su Latvija, Poljska i Slovenija privukle tek manje iznose ulaganja.
Najznačajniji zaključeni privatizacijski projekti bili su prodaja Češkog Telekoma i budimpeštanske zračne luke, koja je Češkoj odnosno Mađarskoj podarila rekordan priljev inozemnih ulaganja.
U jugoistočnoj su se pak Europi izravna inozemna ulaganja u 2005. smanjila za dva posto u odnosu na rekordnu vrijednost zabilježenu u 2004. i iznosila su 10,4 milijardi eura. Pritom su Hrvatska, Crna Gora, Rumunjska i Srbija registrirale viši priljev dok su ostale zemlje, poput Makedonije, zabilježile pad.
Rumunjska je sama privukla polovinu svih inozemnih ulaganja u regiji, pri čemu valja napomenuti da će kupovina Banca Comerciala Romana za 3,75 milijardi eura biti ubilježena tek u 2006., napominju autori studije.
Najveći rast ulaganja zabilježile su pak članice ZND-a, i to za 31 posto na 18 milijardi eura. Pritom je najvažnija destinacija, Rusija, zabilježila nešto manji priliv nego u 2004. dok je Ukrajina zahvaljujući prodaji čeličane Krivoroštal Mittal Steelu za četiri milijarde eura registrirala ogroman jednokratni skok ulaganja.
Najsnažnija kolebanja u priljevu ulaganja godinama su povezana s ciklusima privatizacija a kao glavni akteri u konkurenciji za ulaganja među novim članicama EU ističu se Poljska, Češka i Mađarska te Rumunjska u regiji jugoistočne Europe, zaključuju autori studije WIIW-a.