Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je kazao da će neposredni izbor ojačati demokraciju na najnižim razinama teritorijalnog ustroja Hrvatske.
Neposredni izbor lokalnih čelnika počeo bi se provoditi na idućim redovitim lokalnim izborima, u proljeće 2009.
Palarić je rekao da bi, po tom zakonu, kandidati za lokalne čelnike morali u svojoj lokalnoj sredini boraviti najmanje pola godine, a za kandidaturu bi morali prikupiti određeni broj potpisa birača - od 50 potpisa za općinu do tisuću stanovnika pa do pet tisuća potpisa za zagrebačkog gradonačelnika.
Vlada je, dodao je, odustala od zakonske zabrane saborskim zastupnicima da mogu biti izabrani za lokalne čelnike, već je na volju političkim strankama ostavila hoće li za te dužnosti kandidirati zastupnike.
Izbori bi se provodili po većinskom sustavu, odnosno u prvom bi izbornom krugu pobijedio kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova birača, a ako to ne bude slučaj, u drugi krug bi ušla dvojica kandidata s najviše osvojenih glasova.
Zakonom se propisuje transparentnost izborne promidžbe, odnosno obveza izbornih kandidata da Državnom izbornom povjerenstvu prikažu iznose i izvore sredstava za promidžbu, dok se zabranjuju donacije od stranih država i stranaka, trgovačkih društava u vlasništvu države i lokalne samouprave.
Palarić je najavio amandman kojim Vlada odustaje od mogućnosti da razrješuje lokalne čelnike, već se to pravo zakonom prepušta biračima na referendumu.
O predloženom zakonu raspravljaju saborski klubovi.