Tako je u prva četiri mjeseca deficit državnog proračuna iznosio 2,6 milijardi kuna, što je 1,1 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu. Taj je deficit za 2,8 milijardi kuna manji nego li u istom razdoblju 2005., s njegov je udio u BDP-u manji 1,3 postotna boda. To pokazuje uspješan nastavak fiskalne prilagodbe, ističu u Ministarstvu financija uvjereni da će u ovoj godini ostvariti planirani deficit od 3,3 posto BDP-a.
Smanjenje deficita državnog proračuna utjecalo je i na smanjenje deficita konsolidirane opće države (uz državni proračun i izvanproračunski fondovi i jedinice lokalne samouprave).
U prvom tromjesečju ove godine deficit konsolidirane opće države iznosio je 3,9 milijardi kuna, odnosno 1,6 posto BDP-a, što je za 2,6 milijardi kuna, ili 1,3 postotna boda manje nego li u istom razdoblju lani.
U Ministarstvu financija također ističu da je fiskalna prilagodba utjecala i na smanjenje vanjskog duga države. Država je, navode, u 2004. svoj vanjski dug smanjila za oko 200 milijuna eura, u 2005. za oko 400, te u prva četiri mjeseca ove godine za oko 400 milijuna, odnosno u dvije i pol godine za oko milijardu eura.
Ukupan hrvatski vanjski dug krajem ožujka ove godine iznosio je oko 26,3 milijarde eura. Rast vanjskog duga nije zaustavljen, ali je u posljednje dvije godine usporen njegov rast, nakon rasta za 31,6 posto u 2003., vanjski je dug 2004. porastao za 15, a 2005. za 12 posto, kažu u Ministarstvu.
Vezano za podatke o proračunu u prva četiri mjeseca ističu kako su prihodi od doprinosa porasli za 6,6 posto (na 10,6 milijardi kuna), dok su porezni prihodi s iznosom 16,8 milijardi kuna porasli za čak 15,4 posto.
Najznačajniji porezni prihod, onaj od PDV-a proračunu je u prva četiri mjeseca donio 10,4 milijardi kuna, što je 1,5 milijardi, ili čak 17,9 posto više nego li u isto vrijeme lani. Prihod od poreza na dohodak, u iznosu 1,2 milijarde kuna, u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine veći je za 17,2 posto.
Državni financijaši ocjenjuju da su rashodi proračuna u planiranim okvirima, a njihov rast za 1,6 posto ponajviše objašnjavaju rastom plaća od tri posto.
Tako su naknade za zaposlene sa 7,5 milijardi kuna u prva četiri prošlogodišnja mjeseca porasle na 7,9 milijardi, rashodi za mirovine sa 8,8 na 9,1 milijardu kuna, rashodi za zdravstvo sa 4,5 na 4,7 milijardi kuna.
U Ministarstvu tvrde i da su osigurani novci, oko 1,5 milijardi kuna, za isplatu prve rate duga umirovljenicima krajem lipnja ove godine.
Za idući tjedan najavljeni su i razgovori s Misijom MMF-a koja stiže u treći, završni pregled stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.