U Pregledu stoji da se u 2005. bilježi pad većine kaznenih djela, no da raste broj težih kaznenih djela poput teških razbojstava i organiziranog kriminala, primjerice onog gospodarstvenog.
Po izračunu stope kriminaliteta (broj kaznenih djela na sto tisuća stanovnika), Hrvatska u 2005. bilježi pozitivan trend u odnosu na godinu ranije.
Na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj se prosječno počini 1170 kaznenih djela, što je puno manje nego u ostatku Europe - u Njemačkoj se, primjerice, na sto tisuća stanovnika počini 8037 kaznenih djela, u Rusiji 2022, u Sloveniji 4204, u Mađarskoj 4140, u Luksemburgu 5098, u Bugarskoj 1821.
Policija je u 2005. ukupno razriješila 66,16 posto kaznenih djela, što je povećanje od 3,45 indeksnih bodova u odnosu na 2004.
Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin je nakon sjednice Odbora kazao da je u 2005. u Hrvatskoj prijavljeno 79.946 kaznenih djela, što je 6,4 posto manje nego u 2004.
No, istaknuo je da spomenute statistike ne govore o općem stanju sigurnosti u zemlji, a u prilog tome naveo je da je, primjerice, više prijava za silovanje i nasilje u obitelji te gospodarski kriminal, čemu je razlog, kaže, veći angažman policije i činjenica da oštećeni više prijavljuju te vrste kaznenih djela.
Predsjednik Odbora Ivan Jarnjak najavio je da će Odbor ove godine održati tematsku sjednicu na temu "Brza i pravomoćna presuda - temeljna prevencija rada policije", na kojoj će, među ostalim, analizirati koliki je broj odbačenih kaznenih prijava, na kojemu je stupnju razina obuke policajaca, posebno u odnosu na nove pojavne oblike kriminala.
Predmet rasprave, dodao je, bit će i preniske kazne za napad na policajca, kao i dilema da li ukinuti predistražni postupak.
"Umjesto da se obeshrabre počinitelji, niske kazne još ih ohrabruju", rekao je Jarnjak, napominjući da je kazna za napad na policajca oko 200 kuna, a, primjerice, za nenošenje pojasa u vozilu 500 kuna.