DUBROVNIK - Uz sudjelovanje potpredsjednika SAD Dicka Cheneya i predsjednika vlada Hrvatske, Makedonije i Albanije u nedjelju je u Dubrovniku održan sastanak zemalja članica Američko-jadranske povelje, foruma za suradnju tri zemlje regije asipirantice za članstvo u NATO-u. Domaćin sastanka, hrvatski premijer Ivo Sanader, u uvodnom je govoru izrazio zahvalnost SAD-u za vodstvo u regiji jugoistočne Europe i pokretanje Američko-jadranske povelje koja je, po njegovim riječima "vrlo korisna za pridruživanje Hrvatske NATO-u". "Članstvo u NATO-u strateški je cilj Hrvatske, koja je svjesna da se mir i sigurnost ne mogu ostvariti u izolaciji. Potpredsjednik SAD Cheney izrazio je "snažnu podršku željama tri članice Američko-jadranske povelje da se pridruže euroatlantskoj zajednici" dodajući kako je ostvaren veliki napredak. On drži sastanak u Dubrovniku "važnim za ocjenu napretka u osposobljavanju za članstvo u NATO-u''. Sanader je izrazio nadu da će sa summita NATO-a u Rigi u studenom ove godine biti upućen "snažan signal za buduće članstvo u Savezu i utvrđen jasan raspored za te pregovore". Premijeri Albanije i Makedonije, Sali Berisha i Vlado Bučkovski također su izrazili snažne aspiracije svojih zemalja za članstvo u NATO-u, kao i spremnost da svoje snage angažiraju svugdje u svijetu gdje su i snage NATO-a i SAD. Također su istaknuli da od summita u Rigi očekuju jasan signal o izgledima za punopravno članstvo u NATO-u.
DUBROVNIK - Hrvatski premijer Ivo Sanader je nakon sastanka zemalja članica Američko-jadranske povelje izjavio da nije bilo riječi o spornom sporazumu o neizručivanju američkih vojnika ICC-u, odnosno članku 98., te izrazio spremnost Hrvatske za "nastavak razgovora o tome". Na upit je li zatraženo angažiranje hrvatskih snaga u Iraku, odgovorio je negativno, rekavši da će Hrvatska u toj zemlji zadržati samo savjetodavnu ulogu.
ZAGREB/BAGDAD - U eksplozijama auto-bombi u nedjelju u Bagdadu i Karbali poginulo je oko 30 ljudi, javljaju agencije pozivajući se na izjave policijskih dužnosnika i očevidaca. Napadač-samoubojica zabio se u automobilu prepunom eksploziva u kontrolnu točku u šijitskom svetom gradu Karbali, pri čemu je najmanje 20 ljudi poginulo a 55 je ranjeno, prenosi DPA. Kontrolna točka je bila postavljena nedaleko od glavne vladine zgrade i autobusnog kolodvora. Karbala, oko 110 kilometara južno od Bagdada, mjesto je dvaju najsvetijih hramova šijitskih muslimana. Tek nešto poslije, u sjevernom Bagdadu su unutar jednog sata eksplodirale tri auto-bombe s ishodom od 12 poginulih i 26 ranjenih. Među poginulima je 10 iračkih vojnika, kazao je policijski dužnosnik Falah al-Mohammedawi, javlja AP.
BAGDAD - Irački predsjednik Džalal Talabani nazvao je u nedjelju rušenje britanskog vojnog helikoptera u Basri, na jugu zemlje, "sramnim zločinom". "Oštro osuđujemo taj sramnim zločin protiv britanskih vojnika", kaže se u pismu iračkog predsjednika britanskom premijeru Tonyju Blairu. Svjedoci su priopćili da se helikopter srušio nakon što ga je pogodila raketa ispaljena iz rezidencijalne četvrti u središtu Basre, lučkog grada na jugu Iraka i nedaleko odgranice s Iranom. Prema novinaru AFP-a, u padu helikoptera su poginule najmanje dvije osobe. Britansko ministarstvo obrane je potvrdilo pad helikoptera i ljudske žrtve ali nije priopćilo precizan podatak o broju poginulih. Također se za sada ne zna o kojem tipu helikoptera se radi.
LONDON - Urotu Hamasa da se na predsjednika Mahmuda Abasa izvrši atentat spriječile su izraelske obavještajne službe, izvješćuje u nedjelju britanski Sunday Times. Prema tom listu, koji se poziva na izvore u izraelskoj obavještajnoj zajednici, vojno krilo Hamasa, Brigade Ezzedine al-Qassam, namjeravale su likvidirati Abasa i zastupnika Fataha Mohameda Dahlana. Abas je atentat izbjegao otkazavši predviđeni posjet Gazi, tvrdi Sunday Times, ne ponudivši nikakve druge pojedinosti o uroti. Abas vrijeme uglavnom provodi u svojim uredima u Gazi i Ramali. Uporište Hamasa je u Gazi.
GAZA - Predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas i premijer Ismail Hanija iz redova Hamasa, razgovarali su u subotu navečer o izlasku iz financijske krize nakon obustave financijske pomoći palestinskim područjima. Premijer Hanija je na konferenciji za novinare nakon razgovora s Abasom rekao da postoje određene financijske rezerve ali da je problem njihova dostava stanovništvu. Dostava financijske pomoći je "odgovornost cijelog svijeta", ne samo palestinske vlade. To je odgovornost i predsjednika Abasa, privatnog sektora, banaka, palestinskog investicijskog fonda", pojasnio je Hanija, optuživši SAD kao začetnika krize. Europska unija, koja je s 500 milijuna eura godišnje glavni donator Palestincima, prekinula je svoju pomoć nakon što je ožujku na vlast došla Hamasova vlada, čime je Palestinska uprava dovedena na rub bankrota. Oko 160.000 dužnosnika Palestinske uprave nije primilo plaću za ožujak i travanj.
BANJA LUKA - Bosna i Hercegovina se mora temeljiti na jednakopravnosti naroda i građana, izjavio je član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović u opširnom intervjuu nedjeljnim "Nezavisnim novinama". "Kada su ove ustavne promjene u pitanju, i ja sam nezadovoljan jer jedna zemlja je podijeljena na dva dijela među tri naroda. Volio bih znati koja je to formula koja jamči jednakopravnost? Nema je." ustvrdio je Jović. On odgovornost za sadašnje stanje prebacuje na bivšeg Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha za kojeg kaže da je 2001. godine, odlukom o uvođenju pravila OESS-a u Izbornom zakonu BiH "stvorio" zemlju koja je podijeljena između Bošnjaka i Srba.
RIM - Papa Benedikt XVI. zaredio je u nedjelju u Bazilici svetog Petra 15 novih svećenika kazavši im da ne budu "karijeristi". Od novih svećenika Papa je zatražio da ređenje ne shvate kao "pokušaj dolaska do visokih položaja". Svećenicima se treba postati da se sebe dade na uslugu kazao je. Benedikt XVI. je oštro kritizirao one koji kroz Crkvu žele postići uspjeh u društvu, u karijeri. Papa je osudio "čovjeka koji, kroz svećeništvo, želi postati važnim, koji želi sebe veličati kao uglednu ličnost, umjesto da bude skromni sluga Isusa Krista".