Današnji Ciampijev posjet Livornu, gdje je rođen 9. prosinca 1920., trebao je biti njegov posljednji službeni put izvan Rima kao predsjednika države. Upravo su u Livornu njegovi sugrađani počeli mu uzvikivati da ostane predsjednikom, na što je Ciampi odgovorio: "Vidjet ćemo". To je protumačeno kao prvi znak popuštanja pritiscima stranaka koje, s obzirom da se ne mogu suglasiti oko nekog drugog imena, a više su nego zadovoljne njegovim nepristranim predsjedanjem države, predlažu ponovni izbor Ciampija.
Kuća sloboda, desnog centra dosadašnjeg premijera Silvija Berlusconija, izričito je zatražila reizbor Ciampija. Unija lijevog centra, budućeg premijera Romana Prodija, držala je pak Ciampijevu želju da ne bude ponovno izabran za predsjednika gotovo svetom i nije ga htjela, kako je rekao Prodi, povlačiti za rukav moleći ga da ostane. No, nakon što je desni centar naznačio Ciampija kao svoga kandidata za predsjednika republike, sada će vjerojatno to morati prihvatiti i lijevi centar.
Smatra se da bi Ciampi, koji je više puta naglasio kako ne želi novi mandat nego "časno okončati" postojeći ocijenivši već svoje 14-ogodišnje predsjedanje zemljom kao pretvaranje države u monarhističku republiku, sada mogao popustiti. Vjerojatno će se naći neko rješenje po kojem bi Ciampi mogao ostati u Quirinalu, predsjedničkoj palači, dok se politička situacija ne smiri i dok se ne dođe do nekog novog imena, prihvatljivog i desnom i lijevom centru.
Izbor novog predsjednika republike započinje u ponedjeljak poslijepodne, 8. svibnja, a ne 13. svibnja, kako je ranije bilo najavljivano. Namjerava se ubrzati izbor predsjednika republike kako bi on mogao povjeriti mandat Prodiju.
Predsjednika republike će, na zajedničkoj sjednici, birati zastupnici (630), senatori (315 izabranih i 7 doživotnih) i 58 predstavnika 20 regija (tri po regiji, s time što regija Valle d'Aaosta ima samo jednog predstavnika). Tako će u ponedjeljak ukupno 1.010 velikih izbornika početi birati novog šefa države. Bude li kandidat Ciampi, onda bi mogao biti izabran u prvom krugu, kao što je bio izabran i prije sedam godina. No, bude li kandidat netko drugi, onda u prva tri glasovanja mora dobiti dvotrećinsku većinu, odnosno 674 glasova da bi bio izabran. Od četvrtog glasovanja nadalje biti će potrebna apsolutna većina, odnosno 506 glasova.