Brijunskom susretu nazoče ministri vanjskih poslova i obrane, odnosno njihovi predstavnici, Albanije, Hrvatske, Makedonije kao zemalja članica povelje, i predstavnici administracije SAD-a kao zemlje partnera, te ministri vanjskih poslova i obrane triju baltičkih zemalja.
Nazočnost dužnosnika Estonije, Latvije i Litve nije slučajna, jer su te tri zemlje na putu punopravnog članstva u NATO-u, u kojem su od 2004. možda najveću pomoć imale od Baltičke povelje, dokumenta koji su sa Sjedinjenim Državama potpisale 1998.
Upravo je Baltička povelja bila uzor stvaranju Američko-jadranske povelje 2003. s trima zemljama koje tad nisu pozvane u članstvo NATO-a.
Hrvatsku će na Brijunima predstavljati predsjednik Republike Stjepan Mesić, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Berislav Rončević.
Kako se čuje iz izvora bliskih organizaciji sastanka, hrvatski će dužnosnici na dvjema prijepodnevnim sjednicama ponoviti stajališta Hrvatske koja pozdravlja NATO-ovu politiku otvorenih vrata i izraziti očekivanja o nastavku procesa proširenja Sjevernoatlanskog saveza već od idućeg summita, koji će se u studenom održati u Rigi.
Hrvatska drži da mogućnost punopravnog članstva u NATO-u treba pružiti svim zemljama koje mogu pridonijeti sigurnosti i stabilnosti područja s obje strane Atlantika i zato aktivno surađuje ne samo s članicama saveza, već i sa svojim susjedima.
Ministrica Grabar-Kitarović, kako se očekuje, sudionicima brijunskog skupa trebala bi ponoviti hrvatska postignuća u proteklom razdoblju, prije svega ostvarenje pune suradnje s Haaškim sudom, dovršetak procesa povratka izbjeglica do kraja godine, provedbu reforme pravosuđa, gospodarska postignuća, među kojima i rast BDP-a od 4,3 posto% iz prošle godine, reformu obrambenog sustava, jačanje javnog dijaloga o svim aspektima hrvatskog približavanja NATO-u i sudjelovanje u međunarodnim operacijama podrške miru poput ISAP-a u Afganistanu, gdje će se broj hrvatskih vojnika uskoro utrostručiti.
Hrvatski će dužnosnici naglasiti kako su svijetu potrebni snažni i zdravi NATO i Europska unija te iznijeti ocjenu da je najbolji način ostvarenja tog cilja dalje proširenje obje organizacije i jačanje međusobne suradnje.
Američko-jadransku povelju 2. svibnja 2003. u Tirani su potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije, te tadašnji američki državni tajnik Colin Powell, s ciljem jačanja međusobne suradnje u sklopu napora za što lakšim približavanjem NATO-u. Povelja formalizira američku potporu trima zemljama na njihovu putu u NATO i predviđa međusobnu suradnju u ispunjenju uvjeta za prijem u Savez. U povelji se ne navodi točan datum mogućeg prijema, već se ističe kako tri zemlje mogu postati članicama prvom prigodom nakon što ispune potpune uvjete, a ističe se da će se svaka od njih ocjenjivati prema individualnim postignućima.
Među načelima i obvezama koje imaju zemlje članice Povelje su jačanje demokracije, prava manjina, suzbijanje terorizma, prekograničnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, te nastavak započetih reformi oružanih snaga. Hrvatska u prvom polugodištu ove godine koordinira radom Američko-jadranske povelje, pri čemu je odlučila intenzivirati kontakte u sklopu kojih je i današnji brijunski sastanak, koji se održava pod nazivom "Adriatic - Baltic - Atlantic".