Dodao je kako će Hrvatska unatoč početnim teškoćama ustrajati u njegovoj provedbi, jer jedino tako hrvatsko visoko školstvo može stati uz bok zemljama Europske unije.
Sadašnjih sedam posto stanovnika s visokom stručnom spremom i pet posto s višom te čak 47 posto sa samo osnovnom školom Hrvatskoj ne jamči dobru budućnost, naglasio je.
"Naš cilj je jasan - da hrvatska obrazovna vertikala bude najkonkuretnija u ovom dijelu Europe do 2010.", poručio je, a Hrvatska je, kazao je, napravila velik iskorak u tom smjeru tako da danas imamo sveučilišta koja "dišu" po Bolonjskom procesu.
Dekan splitskoga Pravnog fakulteta Dragan Bolanča, otvarajući skup u splitskom hotelu "Prezident", naglasio je kako je cilj savjetovanja domaću javnost, stručnjake, profesore i studente uputiti u proces i teškoće u nastavi koja se izvodi po Bolonjskoj deklaraciji.
Svoje su promišljanje o tome, osim 17 predstavnika domaćih fakulteta, iznijeli i gosti s talijanskih, austrijskih i slovenskih sveučilišta koji su prenijeli i vlastita iskustva.
Potkraj veljače, uz više ili manje teškoća, kako je rekao, na hrvatskim je studijima počeo drugi semestar s nastavom ustrojenom po Bolonjskoj deklaraciji, na temelju čega se već može govoriti o određenim iskustvima.
O "Iskustvima prvoga polukoraka", odnosno teškoćama s kojima se studenti, fakulteti i sveučilišta susreću pri uvođenju "Bolonje", govorio je državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac.
Uz ostalo na skupu je istaknuto kako je Bolonjska deklaracija proces vrjednovanja sustava kakvoće Hrvatske i drugih država, koji više nitko ne može zaustaviti te da se time hrvatska sveučilišta usklađuju s europskim i svjetskim standardima.
Glavni rezultat Bolonjskog procesa bit će postavljanje studenata u središte pozornosti i omogućivanje stjecanja znanja hrvatskim studentima izvan Hrvatske i onima iz inozemstva na domaćim fakultetima. Tek tada će se moći kazati da je proces potpuno uspio, rečeno je na skupu.