FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HAZU 28. travnja obilježava 145. obljetnicu djelovanja

ZAGREB, 19. travnja 2006. (Hina) - Koncem mjeseca, točnije 28. travnja,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) svečanom sjednicomobilježit će 145. obljetnicu djelovanja, najavljeno je danas nasusretu s novinarima u HAZU.
ZAGREB, 19. travnja 2006. (Hina) - Koncem mjeseca, točnije 28. travnja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) svečanom sjednicom obilježit će 145. obljetnicu djelovanja, najavljeno je danas na susretu s novinarima u HAZU.

Tu najvišu hrvatsku znanstvenu i umjetničku ustanovu utemeljio je 29. travnja 1861. Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjega đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, utemeljitelja i najvećeg donatora u povijesti Akademije.

HAZU će također ove godine obilježiti još tri značajne obljetnice iz naše povijesti kulture i znanosti - 150. obljetnicu rođenja izumitelja svjetskoga glasa Nikole Tesle, koji je bio i počasni član Akademije, 150. obljetnicu rođenja prirodoslovca Dragutina Gorjanovića-Krambergera i 100. obljetnicu rođenja uglednoga kemičara, nobelovca Vladimira Preloga.

O tim i drugim aktivnostima HAZU-a novinare je danas izvijestilo čelništvo Akademije, potpredsjednica akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, glavni tajnik akademik Slavko Cvetnić i tajnik Akademije Slobodan Kaštela.

Kaštela je podsjetio da je Akademija davne 1866. počela sa šesnaest redovitih članova, a danas ih može imati do 160. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademika, i u stalnom su radnom sastavu Akademije.

Rad Akademije organiziran je i u 18 znanstveno-istraživačkih jedinica koje su, osim u Zagrebu, smještene i u nekoliko većih centara u Hrvatskoj, u sklopu Akademije su muzejsko-galerijske jedinice, te Arhiv HAZU-a, Knjižnica HAZU-a, Arboretum Trsteno, te Zaklada Akademije, utemeljena 1993. Akademija u svom sastavu ima i 26 znanstvenih vijeća i odbora, dodao je.

Kaštela je izdvojio i rad Akademijine Zaklade, rekavši da ona godišnje financira oko 50 znanstveno-istraživačkih projekata u koje su uglavnom uključeni mladi znanstvenici i istraživači.

O radu Akademijine Knjižnice, koja bi se trebala preseliti u bivšu zgradu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta na Strossmayerovu trgu, izvijestila je voditeljica Knjižnice Vedrana Juričić, istaknuvši da Knjižnica čuva vrlo vrijednu građu, izdvojivši 35 inkunabula koje su nastale do kraja 15. stoljeća.

Knjižnica ima i vrlo vrijedni fond izdanja nastalih od 16. do 19. stoljeća, a, po njezinim riječima, osobita su vrijednost rana izdanja hrvatskih književnika. Godine 1868. Ivan Kukuljević Sakcinski Knjižnici je donirao 12.000 svezaka. Napomenula je da od ove godine Knjižnica provodi reviziju građe, te se i tako priprema za preseljenje u novu zgradu. Nakon sastanka novinari su razgledali depoe Knjižnice i zgradu u koju će se ona preseliti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙