Uvodni tekst o Tadijanoviću i Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU-a, kako se danas naziva nekadašnji institut, napisao je njegov voditelj Tomislav Sabljak, napominjući kako se djelatnici tog odsjeka svakodnevno susreću "s dubokim tragovima koje je ostavio Tadijanović", koji je od 1953. do 1973. bio direktorom Instituta.
"Postavio je i razvijao temeljna načela Instituta - prikupljao je književne ostavštine hrvatskih pisaca, stvorio načela tekstologije i uređivanja kritičkih izdanja hrvatskih pisaca, sudjelovao u kreiranju mnogih izložaba, stvorio tri memorijalne sobe hrvatskih pisaca (I. G. Kovačića, Matoša i Nazora)", ističe Sabljak.
"Kronika" objavljuje razgovor s akademikom Tadijanovićem o njegovu radu u Institutu u kojemu bi, ističe među ostalim, bilo dobro da se i dalje netko brine za ostavštine hrvatskih pisaca.
"Ima značajnih pisaca koji su živjeli tu, nestalo je sve iza njih, jedino su ostale njihove knjige. O tome kako su te knjige nastale - ništa o tome nema", napominje Tadijanović. Smatra da bi to trebala biti zadaća grada Zagreba, Ministarstva, a početak bi morali biti ljudi u Institutu.
"Mogao bi biti u jednoj sobi neki kutak, neka vitrina u kojoj bi bili sačuvani neki predmeti iz njihova života", rekao je u razgovoru za "Kroniku".
Izbor iz bogate dokumentacijske građe Odsjeka za povijest hrvatske književnosti u vrijeme upravljanja Dragutina Tadijanovića za "Kroniku" su načinili znanstvenici u Odsjeku Hrvojka Mihanović-Salopek i Antun Pavešković.
Odsjek za povijest hrvatske književnosti svoj hommage velikom imenu hrvatske kulture priredio je na stranicama "Kronike" (16/2005.) u povodu 100. obljetnice rođenja pjesnika i znanstvenika Dragutina Tadijanovića (Rastušje, 4. studenoga 1905.).