Magistralni plinovod Pula - Karlovac počeo se graditi 18. siječnja u blizini malog istarskog grada Barbana. Taj izuzetno složen i zahtjevan građevinski pothvat, vrijedan 90 milijuna eura, zbog projektne specifičnosti dijelova trase i rokova za realizaciju podijeljen je na četiri dionice.
Prve tri dionice: terminal Pula - Bateli, Bateli - Marčelji i Marčelji - Delnice gradi austrijsko-talijanski konzorcij Habau-Ghizzoni, dok četvrtu dionicu od Delnica do čvora u Draganiću pokraj Karlovca gradi domaći konzorcij.
Ministri su danas obišli trasu plinovoda II. i III. dionice, ukupne duljine 100,5 kilometara . U tijeku su radovi i na ostalim dionicama čiji se dovršetak očekuje s prvim danima listopada kada će uslijediti spajanje, ispitivanje, tehnički pregled i usklađivanje s postojećim sustavom te zatim spajanje s proizvodnim poljem sjevernog Jadrana.
Kod izgradnje plinovoda Plinacro se rukovodi željom da intervencije u prirodi budu što manje vidljive, a sigurnost i zaštita okoliša na najvišoj razini, te je prvi put u Hrvatskoj uveden i ekološki dnevnik u koji se svakodnevno unose zapažanja s trase i potom po potrebi dostavljaju nadležnim ministarstvima.
Govoreći o imovinsko-pravnim odnosima, ministrica Marina Matulović Dropulić kazala je da su svi imovinsko-pravni odnosi na dionici od Pule do Karlovca riješeni. Odgovarajući na pitanja novinara kako komentira najavljenu tužbu građana Matulja i Kastva protiv Plinacroa, a koji su nezadovoljni isplatama naknada za zemljište kojim prolazi plinovod, ministrica je rekla kako nikada ne mogu svi biti zadovoljni. "Od 10 tisuća slučajeva koje smo riješili naravno da se može dogoditi da njih 10-ak bude nezadovoljno. No i to će Plinacro riješiti", ustvrdila je ministrica.
Ministar gospodarstva Branko Vukelić rekao je kako je i više nego zadovoljan viđenim te izrazio zadovoljstvo "jer ćemo u listopadu imati završenu žilu kucavicu od Pule do Slavonskog Broda, što je osnova za daljnji razvoj plinske mreže u Hrvatskoj".
Magistralni plinovod Pula - Karlovac, ukupne duljine 190,7 kilometara, svojom trasom prolazi Istarskom, Primorsko-goranskom i Karlovačkom županijom, odnosno područjem čak 28 općina i gradova. Kada se dovrši i potom spoji s plinovodom koji gradi Ina, hrvatski potrošači do ekološki i ekonomski najpovoljnijeg energenta, sjevernojadranskog plina, dolazit će izravno, a ne kao do sada zaobilaznim putem preko Italije i Slovenije.
Obilasku gradilišta prethodila je sjednica Nadzornog odbora Plinacroa na kojoj su članovi menadžmenta, predvođeni predsjednikom Uprave Brankom Radoševićem, ministre i čelnike Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomu Galića i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Miljenka Šunića iscrpno izvijestili o provedbi prve faze izgradnje i modernizacije plinsko-transportnog sustava Hrvatske u kojoj su, uz spomenuti plinovod, još i magistralni plinovodi Slavonski Brod - Kutina, Zagreb istok - Kutina, Ivanja Reka - Lučko, plinovodni sustav Baranje te plinovodi daljinskog nadzora plinskog transportnog sustava (SCADA).
Djelatnici Plinacroa, rečeno je, ove godine intenzivno rade na čak 46 projekata, a njihovim završetkom Hrvatska će, uz postojećih 1670 kilometara, već krajem godine dobiti novih 500 kilometara plinskog transportnog sustava.