Uvođenje u posao bit će 3. travnja, a s obzirom da je to posljednja ugovorena dionica i da se prema strogo utvrđenom terminskom planu treba izgraditi za šest mjeseci, magistralni plinovod Pula-Karlovac dovršit će se početkom listopada ove godine, izvijestili su iz Plinacro-a.
Nakon toga, dodaju, slijede spajanja, ispitivanja, tehnički pregled i usklađenja s postojećim sustavom te potom spajanje s proizvodnim poljem sjevernog Jadrana.
Ugovor o izvođenju radova na najzahtjevnijem tehnološkom objektu plinovoda - terminalu Pula i 13 kilometara dugoj dionici do blokadne stanice Bateli danas su u Zagrebu potpisali predsjednik i članica Uprave Plinacro-a Branko Radošević i Dragica Krpan, a ispred austrijsko-talijanskog konzorcija Karl Trauner i Matteo Ghizzoni.
Radovi na tri dionice plinovoda već se izvode planiranom dinamikom usprkos, napominju iz Plinacro-a, otežanim vremenskim uvjetima posebno na dijelu plinovoda koji prolazi Učkom i Gorskim kotarom.
Radovi na 190 kilometara dugom i oko 90 milijuna eura vrijednom plinovodu Pula-Karlovac započeli su sredinom siječnja i podijeljeni su u četiri dionice.
Izvođač radova na tri dionice je austrijsko-talijanski konzorcij Habau-Ghizzoni, a na jednoj domaći konzorcij.
Habau-Ghizzoni izvođač je na drugoj dionici Bateli-Marčelji, duljine 53,8 kilometara, trećoj dionici Marčelji-Delnice, duljine 46,7 kilometara, te prvoj dionici koja obuhvaća terminal Pula i 13 kilometara do blokadne stanice Bateli.
Radove na četvrtoj, 76,8 kilometara dugoj dionici od Delnica do Draganića kod Karlovca izvodi poslovna udruga domaćih tvrtki u kojoj su Monter-strojarske montaže, STSI - integrirani tehnički servisi, Monting, Zagreb-Montaža, Montmontaža, Konstruktor inženjering Split i Enicon iz Zagreba.
Izgradnja magistralnog plinovoda Pula-Karlovac omogućit će izravnu dobavu prirodnog plina s hrvatskih sjevernojadranskih polja, te plinofikaciju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije, a u drugoj fazi plinofikaciju Like i Dalmacije.