Predloženici su odgovarali i na brojna pitanja vezana za studijske programe, izvođenje nastave, kvalitetu studiranja te o glavnim zadaćama akademske zajednice - znanosti, istraživanju, stručnom radu i odnosu prema okruženju.
Osiguravanje kvalitetnoga sustava financiranja Sveučilišta ključno je za njegovo funkcioniranje i konkurentnost, stajalište je svih predloženika.
Tako je, primjerice, za Lovrinovića financiranje i korak prema funkcionalnoj integraciji Sveučilišta pa smatra da rektor mora biti znanstvenik i menadžer kako bi mogao uspješno ostvariti tu zadaću.
Bjeliš je pak rekao da je za sveučilišni proračun važno uspostaviti jasan mehanizam pregovaranja s mjerodavnim ministarstvom koji će jamčiti da u proračunu budu uključene ključne stavke poslovanja i razvoja.
Sveučilište treba voditi računa o tržišnomu aspektu, ali, istaknuo je Jerolimov, mora imati osjećaj za hrvatsku društvenu stvarnost kad je riječ o studentskim školarinama.
Kad je riječ o studentskim školarinama Bjeliš je upozorio da je "komercijalizacija na račun studenata doživjela socijalnu granicu" te da je Hrvatska na samome vrhu među europskim zemalja po sudjelovanju studenata u troškovima studiranja.
I dok Bjeliš to smatra nedopustivim, za Lovrinovića to je "jeftino dodvoravanje studentima".
Ipak, predloženici se slažu da studenti ne sudjeluju na aktivan način u životu akademske zajednice te da za to ne iskazuju dostatno zanimanje.
S tim u vezi, Lovrinović je podsjetio da je u svojemu programu jedini predložio mjesto studenta-prorektora, ali je i ustvrdio da studenti to nisu prepoznali te da nisu za njega glasovali na izborima za rektora, održanim 1. ožujka.
Na novinarsko pitanje o tomu kako zna da studentski predstavnici nisu glasovali za njega budući da je glasovanje tajno, Lovrinović je odgovorio kako "on zna ali nije obavještajna služba".
Večeras su predloženici odgovarali na pitanja članova triju vijeća: društveno -humanističkoga, tehničkoga i umjetničkoga područja, a predsjedavao je, u skladu sa sveučilišnim Statutom, najstariji član Senata dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Ivan Jalšenjak.
Na pitanja o istim temama predloženici će sutra odgovarati članovima Vijeća prirodoslovnoga biomedicinskoga i biotehničkoga područja.