Pukovnik Grujić u glavnom je ispitivanju iznio službene podatke o ukupnom broju poginulih, nestalih, zatočenih i raseljenih osoba tijekom rata u Hrvatskoj, posebno o broju civilnih žrtava na teritoriju tzv. SAO Krajine za koje se optužnicom tereti Martić.
Naveo je kako je bilo najmanje 12.078 poginulih, od čega 4.508 civila, dok se 1.140 osoba i danas vode kao nestale. U zatvorima u tzv. RSK, RS i Srbiji bilo je 7.666 Hrvata, dok je više od 220 tisuća osoba bilo raseljeno.
Grujić je podrobno analizirao popise žrtava masovnih zločina za koje se u optužnici tereti Martića, kao što su oni u Saborskom, Baćinu, Škabrnji i Nadinu u jesen 1991., potvrdivši da se navodi iz optužnice slažu sa službenim podacima njegovog povjerenstva.
Svjedok, koji je od 1993. do danas sudjelovao na ekshumacijama gotovo svih masovnih grobnica u Hrvatskoj, potvrdio je primjerice da je u selu Baćin, kod Hrvatske Kostajnice, do sada ekshumirano oko 120 tijela, u Škabrnji 64, Saborskom 28, a u Nadinu sedam osoba.
Martićev branitelj Predrag Milovančević tvrdio je da službeni podaci koje iznosi Grujić nisu točni, jer u njima nema žrtava akcija "Bljesak" i "Oluja", što je svjedok pobijao.
Milovančević je tvrdio kako se u Grujićevu pisanom izvješću navodi broj od 3.100 raseljenih Srba, dok se u optužnici protiv hrvatskih generala pominju deseci tisuća Srba protjeranih u "Oluji".
Broj od 3.100 prognanih Srba odnosi se na razdoblje od 1991. do polovice 1992. godine i to samo sa slobodnih područja Hrvatske, naveo je svjedok. Milovančević tijekom ispitivanja nije spominjao žrtve ekshumirane iz masovnih grobnica koje se navode u optužnici.
Martić (60), bivši ministar policije i predsjednik samoproglašene RSK, optužen je u 19 točaka za ratne zločine počinjene na okupiranim teritorijima Hrvatske 1991.-95., u zapadnoj Bosni 1994. i raketiranjem Zagreba u svibnju 1995.