Rečeno je to na skupu 'Pravna podrška elektroničkom poslovanju u Hrvatskoj' održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.
Zakon o elektroničkom potpisu iz 2002. godine i Zakon o elektroničkoj ispravi, donesen krajem 2005., osnovni su propisi koji reguliraju elektroničko poslovanje i uporabu elektroničkih podataka u gospodarske i društvene svrhe, i oni su usklađeni sa europskom regulativom, ocijenio je zamjenik ravnatelja Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Domagoj Juričić.
No, kako je napomenuo, uz te zakone Hrvatskoj treba reforma poslovnih i upravnih procesa na temelju uvođenja IT tehnologije. Prema njegovoj ocjeni, poslovni sektor je podinvestiran u području implementacije IT tehnologije, pa uz iznimke turizma, bankarstva i B2B poslovanja, ostali dijelovi gospodarstva zaostaju u primjeni informacijskih tehnologija.
Prema podacima koje je iznio, promet u elektroničkom poslovanja u 2004. godini u Hrvatskoj je iznosio 263 milijuna američkih dolara.
Hrvatska mora požuriti sa širim uvođenjem informacijskih tehnologija u gospodarstvo i upravu, želi li pratiti europske trendove, pa i konkretne projekcije Europske komisije koje za 2010. godinu predviđaju otvoreno jedinstveno informacijsko tržište i medijsku industriju, naglasio je Fjodor Ružić iz Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.
Prije svega, kaže Ružić, Hrvatskoj nedostaje veći udjel informacijske tehnologije u javnim financijama.
Na skupu je bilo riječi i o zaštiti osobnih podataka u elektroničkom poslovanju. Prema iznesenim podacima, oko 8 posto korisnika interneta u Hrvatskoj sudjeluje u elektroničkoj trgovini, a oni su, kao i drugi korisnici interneta, većinom izloženi neželjenim komercijalnim porukama. One su pak u značajnom broju slučajeva rezultat neovlaštene uporabe njihovih osobnih podataka.