Ljubić će, kako je obrazloženo, zastupati novoosnovanu stranku u procesu njenog registriranja, a predvodit će ju i do stranačkog sabora za čiju je organizaciju i pripremu zaduženo privremeno stranačko predsjedništvo, ali nije precizirano kada će se održati sabor "HDZ 1990".
Za Ljubićevog zamjenika privremenog predsjedništva "HDZ 1990" izabran je Martin Raguž, inače aktualni predsjedatelj Zastupničkog doma državnog parlamenta BiH.
Utemeljenje nove stranke "HDZ 1990", za koju je u subotu više puta na osnivačkoj skupštini rečeno da će se vratiti izvornim političkim načelima HDZ BiH iz 1990. godine, potaknuo je Ljubić sa svojim istomišljenicima koji su nezadovoljni politikom sadašnjeg HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića.
Ljubić je bio Čovićev protukandidat za predsjednika HDZ BiH na stranačkom saboru u srpnju prošle godine, ali je i u subotu, kao i više puta ranije, javno ustvrdio da je Čovićev izbor neregularan. Ljubić je podsjetio kako je on na spornom saboru HDZ BiH dobio potporu 2/3 izaslanika Sabora, ali je brutalnom krađom glasačkih listića onemogućen njegov, a ustoličen Čovićev izbor za HDZ BiH.
U svom uvodnom izlaganju Ljubić je nadalje optužio Čovića i aktualno vodstvo HDZ BiH da su tu stranku doveli na političke margine i u potpunu izolaciju. Čoviću i njegovim suradnicima posebno je zamjerio da su vodstvo svoje stranke lišili komunikacije sa Zagrebom, koji je, po Ljubićevim riječima, regionalni lider za sve osim za vodstvo HDZ BiH. Ljubić je okrivio Čovića da je svojom politikom pridonio da Europska pučka stranka "suspendira" status promatrača HDZ-u BiH u ovoj najsnažnijoj stranačkoj grupaciji Europskog parlamenta. Programskom deklaracijom novoutemeljene stranke "HDZ 1990" predviđeno je njeno učlanjenje u Europsku pučku stranku, jer je "HDZ 1990" demokršćanska konzervativna stranka, rekao je Ljubić.
"HDZ 1990", po Ljubićevim riječima, ne prihvaća Sporazum o ustavnim promjenama kojeg je potpisao predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Najavio je kako će "HDZ 1990" u idućih 15 dana predložiti svoje amandmane za ustavne promjene.
"Broj i razgraničenje federalnih jedinica, osim etničkih trebaju uvažavati i zemljopisne, gospodarske, prometne i povijesne kriterije. U ustave federalnih jedinica treba ugraditi instrumente koji će spriječiti zlouporabu majorizacije na etničkoj osnovi", rekao je Ljubić ne preciziravši za koliko se federalnih jedinica u ustavnom preustroju BiH zauzima.
Odgovarajući kasnije na pitanja novinara Ljubić je kazao da u BiH treba biti "više od tri federalne jedinice", kako bi se izbjegle etnička podjela zemlje. Po njegovom mišljenju u ustavnom preustroju BiH Sarajevo kao glavni grad države treba dobiti poseban status distrikta, odnosno eksteritorijalnog područja.
U diskusijama sudionika utemeljiteljske skupštine nove stranke "HDZ 1990" dominirale su oštre optužbe na račun politike HDZ BiH njenog aktualnog vodstva.
Zamjenik predsjednika nove stranke Martin Raguž je, osvrćući se na aktualne ustavne promjene u BiH rekao kako treba uvažavati i poštivati stav Crkve, aludirajući na protivljenje Biskupske konferencije BiH koja je pozvala da se odbace predložene ustavne promjene jer su one štetne za Hrvate u BiH. Raguž je pri tomu kazao kako je politička odgovornost na političarima te da BiH mora biti sekularna država.
Osnivačku skupštinu "HDZ 1990", među ostalim, pismima su poduprli banjalučki biskup Franjo Komarica, te provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. Skupštini je nazočila dužnosnica Hrvatskog veleposlanstva u BiH Dunja Jelah, te zastupnik Sabora Republike Hrvatske Ivan Bagarić koji je na tu dužnost kao kandidat HDZ BiH izabran iz 11. izborne jedinice (iz dijaspore" u koju je uvrštena i BiH.
Na početku utemeljiteljske skupštine, kojoj je prema službenim informacijama nazočilo oko 350 izaslanika, najprije je intonirana državna himna BiH, a zatim su izaslanici skupno otpjevali "Lijepu našu". Službeno je potvrđeno da je skupu nazočio i jedan predstavnik američkog veleposlanstva u BiH.