Rezolucija Vijeća Europe u Makedoniji je izazvala ozbiljnu polemiku: ljevica smatra da bi osuda komunizma negirala makedonsku državnost stečenu upravo u tom režimu dok desnica smatra da bez osude bivšeg režima ne može biti nacionalnog pomirenja.
Polemika je ipak, u ime europskih integracija, rezultirala donošenjem Deklaracije koja sadrži ispriku žrtvama komunizma. No dio javnosti i dalje smatra da je time učinjen tek minimum u osudi bivšeg režima.
Prema povjesničaru dr. Zoranu Todorovskom primjerice broj progonjenih i zatvaranih građana nakon Drugog svjetskog rata u Makedoniji iznosi oko 50.000. Samo u depoima Službe državne sigurnosti nalazi se oko 36 tisuća dosjea građana koji su bili osuđeni na montiranim procesima ili bez presude zatvarani a neki i streljani samo zato što su imali različita politička uvjerenja od službenih. Među osuđenima bili su uglavnom intelektualci, studenti i srednjoškolci, a na nekim obnovljenim procesima u novije vrijeme sudovi, zbog navodnog nedostatka dokaza ne poništavaju stare presude.
Istu Deklaraciju, koju je Sobranje donijelo u srijedu, oporba je predložila već 1995. godine no tadašnja većina zastupnika Socijaldemokratskog saveza koji je i danas na vlasti nije ju prihvatila.