Presliku kaznene prijave medijima je u ime Šepića uputio njegov odvjetnik Vladimir Gredelj, a prijava je adresirana na Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i nadležno državno odvjetništvo.
U Državnom odvjetništvu RH (DORH) kažu da prijava još nije zaprimljena, no smatraju kako je riječ o pritisku na pravosudne dužnosnike, odnosno DORH da se u svezi mogućih kaznenih djela u slučaju Derma ne pokrenu kazneni postupci.
U kaznenoj prijavi Bajića se sumnjiči da je naredio, odnosno potaknuo Višnju Lončar i ostale odgovorne u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu na zlouporabu položaja i ovlasti te primanje mita.
Naime, protiv Šepića i troje sudaca zagrebačkog Trgovačkog suda 2001. podnesena je prijava zbog sumnje da su zlouporabili ovlasti u stečaju tvrtke Derma tako što su iz stečajne mase uzeli oko tri milijuna kuna pozajmice koju nikada nisu vratili. Novac su navodno utrošili na obnovu zgrade Visokog trgovačkog suda kojim je tada predsjedavao Šepić.
Gredelj u kaznenoj prijavi tvrdi da Višnja Lončar i njoj podređeni po prijavi protiv Šepića nisu postupali žurno, na što ih obvezuje zakon, već su to učinili pet godina kasnije, i to uoči izbora novog predsjednika Visokog trgovačkog suda za kojeg se kandidirao i Šepić. Time su, smatra Gredelj, naštetili časti i ugledu Šepića, te smanjili mogućnosti da bude izabran.
U prijavi se tvrdi da je i zahtjev za skidanjem Šepićeva sudačkog imuniteta Državnom sudbenom vijeću (DSV) podnesen u najpogodnijem trenutku da mu se našteti i kompromitira u javnosti.
Sumnju da su Bajić i tužitelji počinili i kazneno djelo primanja mita Gredelj nalazi u činjenici da nitko od njih nema neposredni interes, dakle niti motiv da zlouporabi položaj. Smatra da se iz toga može zaključak da su postupali po uputi nepoznate treće osobe koja je imala motiv i kojoj ne bi odgovaralo da Šepić postane predsjednik, te da su za to moguće primili i naknadu, odnosno mito.
Po Zakonu o državnom odvjetništvu, za pokretanje kaznenog postupka protiv glavnog državnog odvjetnika potrebno je odobrenje Hrvatskoga sabora, osim u slučaju ako je zatečen u počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina. Tada se o svemu izvješćuje predsjednik Sabora.