Govoreći o stanju u Estoniji nakon političkih promjena početkom 1990-tih, Rueuetel je posebno istaknuo kako je ta zemlja od onda provela brojne radikalne gospodarske reforme, da bi danas postala jedna od najbrže rastućih zemalja regije.
U razdoblju od 2000. do 2004. godine estonsko je gospodarstvo raslo po stopi od 7 posto te danas BDP po stanovniku u toj zemlji iznosi više od 50 posto prosjeka Europske unije, a takav je rast, rekao je, podupro i proces integracije Estonije u EU.
Spomenute su reforme ujedno i osnažile povjerenje međunarodnih partnera, čime je povećan priljev izravnih stranih investicija, pa je tako Estonija, prema riječima njenog predsjednika, prikupila više stranih ulaganja od većine zemalja u okruženju.
Rueuetel je ujedno iskazao nadu da će početak procesa integracije te izgledi za skori ulazak Hrvatske u EU i NATO imati isti utjecaj na hrvatskog gospodarstvo, a Estonija će rado podijeliti svoja iskustva u tome.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kao hrvatskom gospodarstvu posebno vrijedno iskustvo naveo je specifični model razvoja gospodarstva Estonije, odnosno njenu poreznu poltiku, projekt informatizacije društva kroz primjenu novih tehnologija, strategiju privlačenja stranih ulaganja, jedinstvenu poreznu stopu (Flat Tax) i sl.
Ta strategija, rekao je Mesić, predstavlja optimalni put približavanja malih, otvorenih gospodarstava, kakva su hrvatsko i estonsko, velikom europskom tržištu.
Ujedno je ukazao na izuzetno nisku razinu gospodarske suradnje, navodeći kako se primjerice robna razmjena između dviju zemalja kreće u iznosu od svega 5 do 10 milijuna dolara, a njenu strukturu čini tek nekoliko proizvoda. Istodobno, međusobnih investicija praktički nema, kazao je Mesić.
Osim konkretnih akcija, poput današnjeg gospodarskog foruma, za iskorištavanje punog potencijala suradnje Hrvatska i Estonija nužna je i dopuna pravnog okvira koji će omogućiti daleko bržu i efikasniju suradnju.
Taj pravni okvir, prema riječima predsjednika Mesića, treba što prije upotpuniti ugovorima o uzajamnoj zaštiti i poticanju ulaganja, o pomorskom prijevozu te o turističkoj suradnji.
U sklopu Gospodarskog foruma održavaju se i pojedinačni poslovni razgovori poduzetnika dviju zemalja, za čije su sudjelovanje prijavljeni predstavnici 15 estonskih te 17 hrvatskih tvrtki, među kojima su primjerice zračne luke Pula i Osijek, Tvornica čarapa Jadran, Zelinka, Jadranbrod, i dr.