Branko Grgić, ravnatelj splitske lučke Uprave koja je naručila izradbu Strategije, kazao je da je splitska luka po veličini treća na Sredozemlju, iza Napulja i Pireja, a da je prošle godine primila rekordnih 3,5 milijuna putnika i 750.000 vozila. Takav promet omogućen je ulaganjem 120 milijuna kuna u proteklih osam godina u proširenje i dogradnju gatova i vezova, i sada je dosegnut infrastrukturni maksimum.
Sav taj promet obavljen je uspješno bez gužvi i kašnjenja, no kako očekujemo da će se promet povećavati u idućih pet godina, naručili smo izradbu te strategije koja projicira razvoj splitske luke za idućih deset godina, rekao je Grgić.
Predstavljajući Strategiju, predsjednik Vladina Savjeta za urbanizam Jerko Rošin uz ostalo je naveo da ju je Vlada preko izjava premijera Ive Sanadera, kad mu je predstavljena Strategija, načelno poduprla. Novac nije zapreka, istaknuo je Rošin, dodavši da sada o političkoj volji ovisi hoće li se ideja provesti. Po njegovim riječima i grad Split se o njoj na neki način očitovao, jer je pojedine neke njezine dijelove uvrstio u novi GUP.
Istaknuo je kako se gradnjom autoceste Zagreb - Split znatno povećao broj putnika prema dalmatinskim otocima, a još će rasti, a luka sada nikako ne može zadovoljiti razvojne potrebe otoka. U bliskoj budućnosti luka bi trebala prihvatiti oko sedam milijuna putnika, a to se ne može prepustiti slučaju. Hoće li to milijunsko mnoštvo putnika biti prihvaćeno u samoj gradskoj luci, u Lori, Sjevernoj luci ili u Solinu i Kaštelima, tek treba vidjeti, ali je sigurno da dio toga prometa uz potrebne zahvate može podnijeti sama gradska luka, naveo je. Strategija razvoja, nastavio je Rošin, nije konačna, nego je podloga za raspravu.
Po njegovim riječima produljenjem sadašnjih triju gatova i gradnjom vanjskih vezova na lukobranu i pristaništa za manje krstaše na zapadnoj obali gradska bi luka mogla prihvatiti otprilike šest milijuna putnika, a to su planirani kapaciteti do 2015. Strategija se, kazao je Rošin, temelji i na premještanju međunarodnoga i ro-ro prometa u Sjevernu luku, u koju je lučka Uprava do sada uložila oko 40 milijuna kuna.
Na upit jednoga od sudionika današnje rasprave zašto se željeznički i autobusni kolodvor mora premjestiti iz gradske luke u Kopilicu, odgovoreno je da se u Kopilicu planira premjestiti glavne kolodvore, a terminali bi ostali u luci.