Predstavljajući izvješće o promatranju 13 od ukupno 16 sudskih procesa za ratne zločine, koji su se prošle godine vodili na hrvatskim sudovima, predsjednica Centra Katarina Kruhonja rekla je kako, uz ostvareni napredak, postoje i područja za unaprjeđivanje rada pravosuđa, a koja se, kako drži, odnose na još uvijek postojeću pristranost, nastavak održavanja suđenja u odsutnosti, te položaj svjedoka, žrtve i oštećenika u kaznenom postupku.
Koordinatorica promatrača te ustanove Veselinka Kastratović kazala je kako se na pojedinim sudskim postupcima još uvijek događa da branitelji sudnicu koriste za iznošenje političkih stajališta ili etiketiranje svjedoka. Dodala je da postoji velik broj ponovljenih suđenja, gdje je Vrhovni sud ukidao prvostupanjske presude, a da se optužnice protiv pripadnika vojno-redarstvenih snaga RH podižu samo za ubojstva, ali ne i za ostala počinjenja ratnog zločina.
U pismenom izvješću na 50-ak stranica, koje je podijeljeno novinarima, u dijelu naslovljenom "Posebne preporuke", uz ostalo se navodi kako zbog objavljivanja imena potencijalnih svjedoka u istrazi ubojstava civila u Osijeku 1991. godine protiv gradonačelnika Ante Đapića "glavni državni odvjetnik treba pokrenuti istragu zbog kažnjivog djela protiv pravosuđa, ometanja istrage i pritiska na svjedoke, a osječko Županijsko državno odvjetništvo treba izuzeti od daljnjeg vođenja istrage".
Kruhonja je dodala kako se Centar za mir odlučio za promatranje tih procesa jer smatra da su pravedna i profesionalna suđenja jedan od ključnih instrumenata postizanja tranzicijske pravde u postratnom društvu te jačanja vladavine prava. Svrha promatračkog procesa bila je pridonijeti unaprjeđivanju pravosudne prakse te izgradnji povjerenja u lokalne sudove, rekla je Kruhonja ocijenivši kako je unaprjeđivanje kompetencije nacionalnog pravosuđa posebice značajno, jer se očekuje prestanak rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i prebacivanje nekih slučajeva domaćem pravosuđu.