HINA - Financijski servis
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski ustvrdio je danas da, nakon izjave glavnog direktora belgijske KBC banke Andre Bergena kako će "poduzeti mjere protiv HNB-a jer im priječi kupnju HVB Splitske banke", nema smisla nastavljati dosadašnje razgovore s KBC-om.
Belgijska bankarska grupacija KBC i Nova Ljubljanska banka, u kojoj KBC ima udio od 34 posto, ne mogu biti kupci HVB Splitske banke odnosno dobiti licencu za poslovanje u Hrvatskoj dok god se ne riješi pitanje neprenesenog duga prema starim deviznim štedišama Ljubljanske banke. To je jasan, javno poznat stav HNB-a koji se nije mijenjao, a za koji predstavnici KBC-a i NLB-a znaju najmanje tri godine, kazao je Rohatinski.
Izrazivši još jednom žaljenje zbog takve Bergenove izjave, Rohatinski je ocijenio da ona nije u duhu razgovara koji su unazad nekoliko mjeseci vođeni s KBC-om.
"Kontekst i način davanja izjave ne možemo shvatiti drugačije nego kao izravnu ucjenu HNB-a. HNB neće podleći takvoj ucjeni", bio je izričit Rohatinski u razgovoru za Hinu.
HNB ne odbija KBC, samo više neće razgovarati s njima. Znaju hrvatski uvjet i ispune li ga neće biti zapreke da dobiju suglasnost HNB-a, kazao je Rohatinski.
Guverner je podsjetio da je riječ o neprenesenih 160 milijuna eura štednje hrvatskih građana (što treba uvećati za kamate), a ne o ukupnom iznosu štednje koje su građani iz Hrvatske ranije imali kod Ljubljanske banke.
Naime, dvije trećine ukupnog iznosa štednje prenijeto je na banke u Hrvatskoj i vraćeno kroz javni dug RH. Taj će se dio štednje, naglašava Rohatinski, rješavati na drugačiji način i ne utječe ni u kojem slučaju na stav HNB-a oko NLB-a i KBC-a.
Predstavnicima KBC-a višekratno je rečeno kako je rješenje problema u formuli 'licenca za štednju'. To znači da iznos stare štednje bude stavljen štedišama na raspolaganje najkasnije do trenutka potpisa ugovora i preuzimanja HVB Splitske banke od strane KBC-a.
HNB-u nije prihvatljivo da štednja štedišama bude na raspolaganju nakon tog datuma, jer postoji mogućnost da se sredstva za povrat prikupe u Hrvatskoj, pojašnjava Rohatinski dodavši da je ta štednja u Ljubljansku banku 'otišla' iz Hrvatske pa sada mora i doći iz inozemstva u Hrvatsku.
HNB-u je, kaže, prenesena i informacija kako postoji mogućnost da se KBC natječe zajedno sa pravnim osobama iz Hrvatske za kupnju HVB Splitske banke, na što HNB nema ništa protiv. Ali položaj KBC-a oko povrata stare devizne štednje Ljubljanske banke time se ne mijenja, naglašava Rohatinski.
Guverner još jednom ističe da stav oko povrata štednje vrijedi već više od tri godine i vrijedit će do donošenja konačne presude Suda za ljudska prava u Strasborugu o tužbi hrvatskih štediša protiv NLB-a.
No, HNB-ova ponuda 'licenca za štednju' ni na koji način nije u vezi s presudom koju će sud donijeti niti je supstitut za sudsku presudu, jasan je guverner.
Ako bi štednja bila vraćena prije presude, to bi KBC i NLB kvalificiralo za traženje dozvole za rad u Hrvatskoj, kazao je.
Osvrćući se na odnos KBC-a i NLB-a, odnosno tvrdnje da je KBC manjinski dioničar u NLB-u, guverner Rohatinski je kazao da je točno da je taj udio 34 posto, ali i da je točno da slovenska Vlada ima nešto više od toga, kao i da EBRD ima 5 posto, a ostalih 25 posto pravni subjekti iz Slovenije.
Dakle, KBC zajedno sa slovenskom Vladom ima značajan utjecaj i ne može se isključiti u rješavanju problema NLB, zaključio je Rohatinski.
KBC dakle nema izravnu obvezu, ali je prilikom ulaska u NLB znao za situaciju oko obveza oko devizne štednje, o čemu govori i podatak da se u ugovoru o kupnji osigurao odredbom da obveze po toj štednji snosi slovenska država.