Napominjući da je na njihovu adresu stiglo puno pitanja vezanih za taj članak
objavljen na web-stranicama Monitor portala i Večernjega lista 3. siječnja, u priopćenju se objašnjava da se na temelju podataka koje Mensa prikuplja o osobama koje pristupaju testovima inteligencije ne mogu donositi zaključci navedeni u članku.
Među ostalim, u članku stoji da je "između stotinjak zemalja svijeta, koje su se našle na ljestvici inteligencije, Srbija i Crna Gora zauzela visoko treće mjesto, a ispred nje nalaze se samo Izrael i Slovenija" te da je podatke Mensa službeno potvrdila.
U hrvatskoj Mensi smatraju da tvrdnja da je Mensa dala službenu potvrdu može biti točna samo ako se radi o odnosu onih koji su pristupili testiranju i onih koji su na testiranju stekli uvjet za učlanjenje, ali nikako ne može biti točna ako se radi o interpretaciji rezultata na način objavljen u članku.
Jer, dodaje se, poznato je da je inteligencija najpravednije i najravnomjernije raspoređena osobina u cijelome ljudskom rodu i svatko misli da je ima dovoljno. Osim toga, navodi se da Mensinim testiranjima uglavnom ne pristupaju osobe koje se mogu smatrati reprezentativnim uzorcima bilo koje populacije već pretežito ljudi svjesni vlastite intelektualne natprosječnosti pa je zato i "prolaznost" na testiranjima prilično visoka.
U priopćenju koje je potpisao predsjednik hrvatske Mense Goran Skok navedeno je da hrvatska Mensa sada ima 1004 člana što je 226 članova na milijun stanovnika te da je na testiranjima od 18. listopada do sada pravo učlanjenja u Mensu steklo 52,13 posto kandidata.
I slovenska podružnica Mense opovrgnula je vijest objavljenu u hrvatskim medijima, a Peter Jamšek, predsjednik slovenske Mense, koja okuplja 250 članova i osnovana je 2001., ocijenio je za poslovni list "Finance" da podatak nije točan te da je postotak ljudi koji prelaze kvocijent inteligencije 148, što je uvjet za članstvo u Mensi, a riječ je o samo dva posto u ukupnoj populaciji, manje-više jednak kod svih naroda.
(Hina) pp/xipet yaz