Podatci su prikupljeni anketom o potrošnji kućanstava u 2006. godini, a rezultate ankete nedavno je objavio Državni zavod za statistiku.
Anketa je pokazala da i nadalje oko trećina osobne potrošnje kućanstava odlazi na hranu i bezalkoholna pića - od 69.457 kuna ukupne prošlogodišnje osobne potrošnje kućanstava na hranu i bezalkoholna pića je izdvojeno 22.661 kuna ili 32,6 posto ukupne potrošnje.
Doda li se tomu i 2.250 kuna koliko je izdvojeno za alkoholna pića i duhan, udio hrane i pića u ukupnoj se potrošnji penje na 36,3 posto.
Statistika o utrošku hrane i pića u kućanstvima u protekle tri godine pokazuju da su Hrvati u prošloj godini jeli nešto manje kruha i popili nešto manje mlijeka nego li godinu prije.
Tako je prošle godine član prosječnog hrvatskog kućanstva pojeo 74,2 kilograma kruha, što je oko tri kilograma manje nego li godinu prije (77,5 kilograma), te popio 81 litru mlijeka što je četiri litre manje nego 2005. (85,1 litra).
Od mesa na obiteljskim su jelovnicima najčešće perad i svinjetina - prosjek po članu kućanstva je 19,3 kilograma mesa peradi, što je otprilike isto kao i prethodnih godina, dok je potrošnja svinjetine u padu - sa 18,1 kilogram u 2005. na 14,8 kilograma u prošloj godini.
Tek nešto manja, 14,3 kilograma, bila je prošlogodišnja potrošnja suhomesnatih proizvoda, salame i paštete po članu kućanstva.
U potrošnji govedine i teletine nema pak značajnijih promjena, pa je i prošle godine prosječna potrošnja po osobi bila 9,2 kilograma govedine te 2,2 kilograma teletine.
I potrošnja ribe, morske i slatkovodne, i nadalje je mala, tek nešto više od pola kilograma mjesečno ili 7,2 kilograma u prošloj godini.
Otprilike tolika (7,1 kilogram) je i prošlogodišnja potrošnja svih vrsta sireva, a svaki član kućanstva u 2006. je utrošio i 16,4 litre ostalih mliječnih proizvoda.
Statistika pokazuje i da je svaki član kućanstva mjesečno prošle godine pojeo oko 13 jaja, što je nešto manje nego li godinu ranije (13,8 komada mjesečno). Naime, ukupno je u 2006. prosjek po članu obitelji bio 158 komada, a godinu prije 166 komada jaja.
Kod povrća nema značajnijih promjena i prosječne su ukupne količine otprilike 60 kilograma, a statistika za prošlu godinu pokazuje da je prosječan Hrvat pojeo 19 kilograma plodovitog povrća, 14,1 kilogram korjenastog povrća, 11,7 kilograma lisnatog, 10,7 zeljastog i 4,6 kilograma sušenog povrća.
I potrošnja krumpira zadržala se na 44,6 kilograma, potrošnja tjestenine po članu kućanstva manja je za pola kilograma i prosjek je u prošloj godini bio 8,9 kilograma, a svaki član obitelji pojeo je i pet kilograma riže.
Statistika pokazuje i da je član prosječne hrvatske obitelji mjesečno pojeo nešto više od 3,5 kilograma voća.
U prošloj je godini, naime, potrošnja jabuka po članu obitelji bila 15,2 kilograma, banana 10,4 kilograma, a južnog voća 13,7 kilograma, što je dva kilograma više nego li godinu prije, dok je potrošnja koštuničavog voća sa pet kilograma u 2005. u prošloj smanjena na 4,3 kilograma.
Prosječno se po članu kućanstva u prošloj godini potrošilo i 14 litara jestivog ulja, 11,2 kilograma šećera (godinu ranije 12,9 kilograma), te 3,5 kilograma kave.
Od pića, na prvom su mjestu po potrošnji minaralna i izvorska voda sa 32 litre po članu kućanstva u 2006., a slijede voćni sokovi sa prosječnih 15,8 litara.
Te su količine otprilike iste kao i ranijih godina, dok se pad bilježi u potrošnji osvježavajućih i gaziranih pića, sa 12,6 litara u 2005. na 10,6 litara u 2006.
Statistika također pokazuje da član prosječnog kućanstva mjesečno popije nešto više od osam decilitara vina, te dvostruko više, 1,6 litara piva. Naime, po podatcima DZS-a, svaki je član kućanstva u prošloj godini 'popio' 10 litara vina, 19,6 litara piva, dok je alkoholnih pića potrošeno 0,7 litara po članu.
Riječ je, napominju statističari, o količinama hrane i pića kupljenim za konzumaciju u kućanstvu, iz vlastite proizvodnje, te primljenima na dar, a u tu statistiku nisu uključeni hrana i piće konzumirani u ugostiteljskim objektima.