Istraživanje, koje je naručila hrvatska Vlada, obuhvaća 15 najznačajnijih gospodarskih i socijalnih područja, poput makroekonomije, državnog proračuna, tržišta rada, poduzetništva, turizma, poljoprivrede, ribarstva, zaštite potrošača i dr.
U lako mjerljivom području makroekonomskih učinaka, Švaljek je istaknula kako bi se kada Hrvatska ne bi ušla u EU, temeljem dosadašnjih prosjeka, moglo očekivati da će stopa rasta hrvatskog BDP-a u razdoblju od 2010. do 2025. godine iznositi 4,3 posto, a da bi razina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći 2025. godine iznosila 68 posto razine EU-25.
Ulaskom u EU, pak, taj bi prosjek 2025. bio 75 posto, a hrvatski bi BDP od 2010. do 2025. rastao po stopi od 4,9 posto.
Uopćeno, kazala je, sam ulazak u EU trebao bi doprinijeti s oko 0,6 postotnih bodova bržim rastom BDP-a godišnje.
Priključivanje jedinstvenom tržištu i povećanje kvalitete institucija do 2025., u odnosu na stanje kada bi Hrvatska ostala izvan EU, povećali bi pak razinu BDP-a za 9 posto, izvoz za 70 posto, a ukupno blagostanje u Hrvatskoj za oko 6 milijardi dolara, rekla je Švaljek.
Prema rezultatima istraživanja, ulazak u EU ne bi trebao značajnije povećati cijene u Hrvatskoj, ali bi se mogao osjetiti pritisak na povećanje deficita opće države od oko 1,1 posto BDP-a u prvim godinama članstva.
Tržištu nekretnina ulazak u EU trebao bi pak donijeti ubrzanje rasta cijena za oko 4 postotna boda i tako povećati vrijednost hrvatskog stambenog fonda za oko 27 milijardi kuna, na oko 630 milijardi kuna, što će imati pozitivnog utjecaja na blagostanje građana, rekla je Švaljek.
Na području turizma pak istraživanje donosi konkretne brojke - do 2015. godine očekuje se oko 10 posto više turista i noćenja, 36 posto viši bruto prihodi ugostitelja, 24 posto više hotela, 104 posto više novih ulaganja u turizam te 47 posto više novozaposlenih.
Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti područje s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se očekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.
Najteže će, rekla je Švaljek, vjerojatno biti na području poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u EU može godišnje očekivati oko 2,5 milijardi kuna izravnih potpora iz EU, no, to neće biti dovoljno da se nadomjeste trenutne državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovarača u tom području, iz nacionalnog bi se proračuna tako za poljoprivredu trebalo godišnje nadoknađivati još 400 milijuna do čak 3 milijarde kuna.
Istraživanje je provedeno temeljem iskustava zemalja "novih" članica EU, i to od srpnja 2006. do travnja ove godine, a u njegovoj su izradi, uz stručnjake EIZ-a, sudjelovali i istraživači s Instituta za turizam, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, splitskog Ekonomskog fakulteta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg te brojni suradnici iz tijela državne uprave.