Dr. Josip Lisac, koji je napisao uvodnu studiju za pretisak, podsjetio je kako je Nikolić u vrijeme kada je objavljena zbirka "Moj grad" imao 29 godina, ali je iza sebe imao već dvije objavljene knjige poezije "Proljetna svitanja" i "Svijetli putovi". Sam naziv zbirke "Moj grad", smatra Lisac, potvrđuje koliko je Nikolić bio vezan za Šibenik.
Knjiga je pisana šibenskim govorom koji je, osobito govor šibenskih Dolačana, imao mnoge elemente čakavskog narječja.
"Kada bi se pravio odabir najboljih Nikolićevih pjesama bile bi to one pisane u dijalektu", kazao je Lisac ističući kako je Nikolić njegovao poseban odnos prema dijalektalnoj književnosti te je i kasnije u dijaspori kao urednik i kritičar s posebnim poštovanjem govorio o "Baladama Petrice Kerempuha" Miroslava Krleže i poeziji Mate Balote i Drage Gervaisa.
Dr. Josip Stipanov, donedavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) podsjetio je na važnost Vinka Nikolića u okupljanju i povezivanju Hrvata u dijaspori u čemu je iznimnu ulogu odigrao časopis "Hrvatska revija" koji je Nikolić pokrenuo i uređivao, u čemu mu je desna ruka bila supruga Štefica, a jedan od glavnih suradnika nedavno preminuli pjesnik Boris Maruna.
Riječ je o jednom od najvažnijih časopisa hrvatske dijaspore koji se nije bavio samo književnim temama, već je objavljivao i različite prikaze i političke preglede. Hrvatska revija pokrenula je i svoju knjižnicu u kojoj je objavljeno 70-ak knjiga, među kojima i djela autora iz Hrvatske koji svoje knjige nisu mogli objaviti u domovini, rekao je Stipanov.
Zahvaljujući Nikoliću NSK je dobila gotovo dva šlepera rukopisa i različitu dokumentaciju Hrvatske revije, a uz njegovu pomoć NSK je dobila i donacije drugih autora iz hrvatske dijaspore.
Koliko je ta građa vrijedna i važna, podsjetio je Stipanov, pokazuje i nekoliko izložaba koje je NSK priredio na osnovi dobivene građe, poput izložbe o 100 godina hrvatske periodike i 100 godina hrvatske knjige u iseljeništvu.
Obilježavanje 10. obljetnice smrti Vinka Nikolića organizirala je šibenska Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" i Družba "Braća hrvatskog zmaja" Zmajski stol u Šibeniku.