Ta važna ustanova, osnovana po uzoru na slična društva za promicanje knjige i čitanja u razvijenijim europskim zemljama, osnovana je 30. lipnja 2007., a na početku je bila smještena u sklopu kompleksa samostana sv. Krševana.
Prva hrvatska čitaonica bila je važno središte razvoja kulturnog mnijenja grada i cijele okolice, ističu organizatori proslave - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradska knjižnica Zadar.
Suorganizatori proslave su Grad Zadar, zadarsko Sveučilište i općina Novigrad jer će se nakon zadarske proslave u Novigradu otvoriti nova Knjižnica i čitaonica, izvijestili su organizatori.
U prigodi svečane obljetnice prve hrvatske javne čitaonice predsjednik HAZU akademik Milan Moguš darovat će Gradskoj knjižnici u Zadru repliku Bašćanske ploče čiji se original čuva u atriju palače HAZU u Zagrebu.
Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tihomil Maštrović pišući o toj važnoj obljetnici, napominje da se ona povezuje s prošlogodišnjom kada se u Zadru obilježila 200. obljetnica pokretanja prvih novina na hrvatskom jeziku Kraljskog Dalmatina koji je izlazio od 1806. do 1810.
Ta dva vrijedna kulturološka događaja iz razdoblja francuske uprave u našim krajevima vežu se uz Bartola Benincasu, urednika spomenutih novina, inicijatora i prvog predsjednika čitaonice, podsjetio je Maštrović.
Benincasa je u ime zadarskih intelektualaca u travnju 1807. uputio podnesak dalmatinskoj vladi, a već idućeg mjeseca, točnije 26. svibnja, generalni providur Vicenzo Dandolo donosi odluku kojom odobrava pravila i osnivanje čitaonice u Zadru. Čitaonica iz 1807. nosila je hrvatsko ime Družba od štenja i redovito je primala, uz ostalo, recentnu periodiku i prve hrvatske novine Kraljski Dalmatin.
Čitaonica je posjedovala i velik broj knjiga od kojih je mnoge dobila donacijama građana, podsjetio je Maštrović.
Među darovateljima posebno je vrijedan doprinos čitaonici dao Zadranin Stipan Štefić darovavši joj nenadmašivu Diderotovu Enciklopediju.
U fondu knjiga i časopisa, koje se moglo dobiti na čitanje, bili su, uz talijanske i francuske, i brojni hrvatski naslovi, od kojih i oni tiskani u Zadru početkom 19. stoljeća s područja religijske kulture i književnosti, politike, prava i poljodjelstva, navodi, uz ostalo, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović.