Skup je organizirao Austrijski ured za vanjsku trgovinu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Austrijskom agencijom za energiju i Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja.
Podzakonski akti dugo su očekivani u poslovnim krugovima koji se bave OIE-om i trebali bi omogućiti lakšu izgradnju kapaciteta te pospješiti ulaganja u tu energetsku granu, rečeno je na skupu.
Primjerice, prema podacima koje je iznijela Amalija Ikšić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nedostatak provedbenih akata energetskih zakona, rezultirao je relativno malim izdvajanjima Fonda u OIE, koja su od 2005. godine iznosila 45 milijuna kuna.
U skladu s planovima Europske unije o 20 postotnom udjelu OIE-a u europskoj strukturi energetske potrošnje 2020. godine, te smanjenju emisije stakleničkih plinova i energetskih ušteda, Hrvatskoj predstoji značajan posao na razvoju OIE-a, u čemu su dobrodošli austrijski investitori, rečeno je na skupu, na kojem su predstavnici austrijskih tvrtki sudjelovali u značajnom broju.
Njima je predstavljena hrvatska energetska regulativa kao i mogućnosti sufinanciranja projekata obnovljivih izvora energije iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Austrija je jedna od najnaprednijih europskih zemalja prema stupnju korištenja OIE-a. U toj zemlji četvrtina potrošnje ukupne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a tvrtke iz 'ekološke industrije' ostvaruju ukupni godišnji promet od 7,5 milijardi eura.
U Hrvatskoj, očekuje se da će do 2010. godine 5,8 posto proizvedene električne energije biti iz obnovljivih izvora i to bez doprinosa hidroelektrana čija snaga prelazi 10 megavata.
Ostvarenju tih predviđanja trebao bi pomoći novi tarifni sustav dio kojeg je i naknada za obnovljive izvore energije. Unutar tog sustava, kupci električne energije od 1. srpnja plaćaju 0,89 lipa po kilovatsatu (kWh) struje kao naknadu za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.