ISTANBUL
Rusija se vraća na Balkan i oko Crnog mora, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak na sastanku Crnomorskog vijeća za gospodarsku suradnju (BSEC) u Istanbulu. "Svi znaju da su Balkan i Crno more regije od posebnog interesa za nas", rekao je Putin novinarima na kraju summita BSEC-a, na kojem je sudjelovalo 12 čelnika zemalja članica. "Rusija se, sa svojim rastućim potencijalima, vraća u regiju. To je očigledna činjenica. To je u interesu Rusije ali također i naših partnera", rekao je Putin. U zajedničkoj izjavi objavljenoj na kraju summita u Istanbulu, među ostalim se ističe kako politički problemi među zemljama članicama BSEC-a ometaju njihovu gospodarsku razmjenu te se poziva na pronalaženje miroljubivih rješenja. Govoreći na sastanku, Putin, čija je zemlja optuživana da koristi bogatstvo naftom i plinom kao političko oružje, pozvao je na "jačanje stabilnosti na energetskom tržištu Crnog mora, također i širenjem prakse dugoročnih ugovora". Naglasio je kako Rusija favorizira "diversifikaciju ruta za opskrbu energijom, stvaranje nove scheme osiguranja i podjelu financijskog rizika među partnerima kroz razmjenu dionica". BSEC, koji je u ponedjeljak obilježio 15. godina postojanja, čine obalne zemlje Crnog mora - Bugarska, Gruzija, Rumunjska, Rusija, Turska i Ukrajina, kao i Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Grčka, Moldova i Srbija.
WASHINGTON
Američki State Department ocijenio je u ponedjeljak, u povodu izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na energetskom summitu u Zagrebu da bi nezavisnost Kosova bila opasan presedan koji bi destabilizirao cijelu regiju i ozbiljno potkopao njezine potencijale za gospodarski rast, da nije riječ o presedanu te ponovio podršku Ahtisaarijevu planu. Zamjenik glasnogovornika State Departmenta Tom Casey je na dnevnom brifingu na traženje novinara da komentira jučerašnju Tadićevu izjavu, kazao da SAD "ne vidi da Kosovo postavlja presedan ni za širu regiju, ni za bilo koje drugo mjesto u svijetu". "Kosovske okolnosti su jedinstvene. Situacijom se upravlja prema pravilima određenim rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 1244 i mi očekujemo da će ona biti riješena na taj način. Mi nastavljamo podržavati Ahtisaarijev plan kao temelj za uspostavu nezavisnog Kosova", rekao je glasnogovornik State Departmenta.
BERLIN
Njemački mediji opširno su popratili nastup predsjednika Srbije Borisa Tadića na Hrvatskoj televiziji u kojemu se ispričao Hrvatima zbog nedjela koje je njegov narod počinio za vrijeme rata u Hrvatskoj. "Tadićeva riječ ima težinu", piše komentator utjecajnog konzervativnog dnevnika "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Komentator međutim smatra da je Tadićeva isprika "moralno zakašnjela" i u pogledu na rješenje kosovske krize "politički iskalkulirana". "Tadić za rješenje osjetljivog kosovskog problema treba blagonaklonost kako Putina, koji se u trenutku Tadićeva istupa nalazio u Zagrebu, tako i razumjevanje susjeda", smatra komentator FAZ-a te zaključuje da je "Kosovo Tadiću vrijedno isprike Hrvatima". Liberalni "Sueddeutsche Zeitung" pohvalio je Tadićev istup ali smatra da je od medijski efektivnih isprika za prevladavanje prošlosti važnija konkretna suradnja nekoć zaraćenih balkanskih država. "Pravosudni organi Srbije, Hrvatske, Bosne i u ograničenoj mjeri međunarodnog protektorata Kosovo pomažu jedni drugima razmjenom svjedoka i dokumenata za rasvjetljavanje ratnih zločina poput onih u Vukovaru i Srebrenici", navod SZ. Vijest od Tadićevoj isprici Hrvatima prenijele su i središnje informativne emisije državne televizije.
SANKT PETERBURG
Čelnik NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer, i predsjednik gornjeg doma ruskog parlamenta, Sergej Mironov, sukobili su se u raspravi o planu SAD-a za postavljenje obrambenog sustava u istočnoj Europi. "Protiv koga je to usmjereno?", upitao je Sergej Mironov, predsjednik Vijeća federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, tijekom rasprave s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom a koju je emitirala radijska postaja Ekho Moskvy. "Kada su rakete na našim granicama... to je već prijetnja". Scheffer se nije složio ustvrdivši da plan ne predstavlja prijetnju Rusiji. "Kada bi bila istina, a po mojem mišljenju to nije točno, da su izravno upereni na Rusiju, čak ni tada to ne bi imalo utjecaja na Rusiju", rekao je. Scheffer je rekao da nedavni prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina za zajedničku uporabu radara za rano upozoravanje koje je Rusija iznajmila u Azerbejdžanu, iznesen kao alternativa američkom planu, pokazuje da i Moskva vidi prijetnju u otpadničkim državama poput Irana. Ruski su dužnosnici, međutim, ustrajali na tome da je prijetnja iz Irana samo hipotetska i da je Putinova ponuda iznesena kako bi se ublažila napetost i izbjegla nova utrka u naoružavanju, a ne zbog zabrinutosti namjerama Irana. Mironov je također izrazio zabrinutost Rusije mogućim širenjem NATO-a na istok koje bi obuhvatilo neke bivše republike Sovjetskog Saveza, kao što su Ukrajina i Gruzija koje su već zatražile članstvo u NATO-u.
BRUXELLES
Predsjednik Odbora za ustavna pitanja Europskog parlamenta, njemački socijaldemokrat Jo Leinen, pozdravio je u ponedjeljak okvirni dogovor čelnika EU-a o novom ugovoru, uz istodobne kritike da on de facto potvrđuje "Europu dviju brzina". "Novi ugovor će svakako biti bolji od Ugovora iz Nice, ali ne tako dobar kao što je ustavni sporazum, koji smo trebali imati", rekao je Leinen na konferenciji za novinare u Europskom parlamentu. On je istaknuo da izuzeća koja je izborila Velika Britanija u pogledu pravnog obvezujućeg karaktera Povelje o temeljnim pravima, zatim u području pravosuđa i unutarnjih poslova, de facto "uvodi Europu s više brzina, na koju ćemo se morati naviknuti".
BEČ
Afganistanska pokrajina Helmand, središte sukoba gerilskih talibana s NATO snagama, postaje glavni svjetski opskrbljivač drogom, objavili su u utorak Ujedinjeni narodi. U Helmandu, pokrajini na jugu Afganistana, uzgojeno je više droge nego u cijelim državama kao što su Mianmar, Maroko, pa čak i Kolumbija, upozorava u svom izvješću o drogama u svijetu 2007. UN-ov ured za droge i kriminal sa sjedištem u Beču (UNODC). "Pokrajina Helmand, koju pobuna ozbiljno ugrožava, postaje najveći svjetski proizvođač droge. U Afganistanu je opijum više sigurnosno nego pitanje droge", kaže direktor UNODC-a Antonio Marias Costa u uvodu izvješća. Iako je između 2000. i 2006. površina pod ilegalnim nasadima maka globalno pala za 10 posto svjetska proizvodnja opijuma porasla je 2006. u odnosu na prethodnu godinu za 43 posto i dosegla rekordnih 6610 tona. To se dogodilo zbog toga što su proizvodnju od inferiornih polja u jugoistočnoj Aziji preuzela ona produktivnija u Afganistanu koji je 2006. proizveo 92 posto opijuma u svijetu.
(Hina) xzt yzt