BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije ponovno su se u petak u ranim jutarnjim satima vratili bilateralnim pregovorima, nakon što su na plenarnoj sjednici otvorena brojna pitanja u vezi sa zadnjim prijedlogom mandata za pregovore o novom ugovoru. Nakon što je Poljska prihvatila ponuđeni kompromis da se predviđeno glasovanje dvostrukom većinom uvede tek od 2017. godine, na plenarnoj sjednici je otvoreno 11 spornih pitanja. Prije toga, Varšava je odbila prijedlog prema kojem bi odlučivanje dvostrukom većinom bilo odgođeno do 2014. godine, a do tada bi se odlučivalo prema sadašnjem sustavu ponderiranih glasova prema Ugovoru iz Nice. Uz to, ponuđena je i formula koja malim i srednjim zemljama pruža veću mogućnost da blokiraju ili barem odgode donešenje odluka. Na plenarnoj sjednici na kojoj je predstavljen kompromis prihvatljiv Poljskoj tome se usprotivilo nekoliko zemalja. U raspravi je otvoreno 11 spornih točaka. Stoga je njemačko predsjedništvo odlučilo prekinuti plenarnu sjednicu i pristupiti bilateralnim pregovorima s državama koje predstavljaju problem za postizanje dogovora. Najveći dio summita u petak protekao je u bilataralnim razgovorima na kojima su se nastojale ukloniti prepreke za dogovor.
WASHINGTON - Pomoćnik američke državne tajnice za europske poslove Daniel Fried u petak je pred Odborom za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa svjedočio o budućnosti NATO-a, ističući kako u procesu širenja Saveza u 2008. treba računati na pozivnice za Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju, a kasnije i na ostale zemlje regije. "Širenje NATO-a jedan je od najvećih uspjeha u Europi nakon pada Željezne zavjese. Taj se proces nastavlja dok Albanija, Hrvatska i Makedonija dovršavaju još jedan krug Akcijskog plana za članstvo (MAP) i traže pozivnicu u 2008. godini", rekao je Fried. "Ostale zemlje kao što su Crna Gora, BiH i Srbija, mogu također izabrati taj put", dodao je. Fried je također kazao da Gruzija, a možda i Ukrajina, uz nastavak reformi, na kraju zatraže članstvo u NATO-u a moguće i u Europskoj uniji.
KABUL - Pripadnici NATO-a i koalicijskih snaga u Afganistanu ubili su oko 60 pobunjenika nedaleko pakistanske granice, u sukobu opisanom kao najvećem u posljednjih šest mjeseci, izvijestio je NATO u subotu. Zapovjednik američkih snaga na tom području rekao je kasno u petak da je posljednjih mjeseci prijavljen povećan broj pobunjeničkih snaga koje se kreću preko afganistansko-pakistanske granice.
Prema ISAF-ovom izvješću pobunjenici su pokušali napasti Afganistan i ISAF-ove snage u okrugu Bermel u provinciji Paktika, blizu pakistanske granice. Pobunjenici su pucali na letjelice, pa su NATO-ove i koalicijske snage predvođene američkom vojskom uzvratile udarac. ISAF navodi kako pakistanska i afganistanska regularna vojska ili koalicijske snage u sukobu nisu imale gubitaka. Istovremeno u provinciji Kandahar afganistanski i koalicijski vojnici ubili su 20 neprijateljskih vojnika tijekom sedmosatnog sukoba, navodi ISAF.
BARI - Tužiteljstvo talijanskog grada Barija zatražilo je da bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, osumnjičen za mafijaško udruživanje s ciljem međunarodnog krijumčarenja i prodaje cigareta, izađe pred sud. Istražitelji tužiteljstva Eugenio Pontassuglia i Giuseppe Scelsi, obavijestili su Đukanovića i njegove najbliže suradnike, među kojima je i bivši ministar Miroslav Ivanišević, o zaključenju preliminarnih istraga u vezi prijava koje se odnose na razdoblje od 1994. do 2002. godine. Sada Đukanović ima 20 dana vremena da preda zahtjev da ga se ispita ili da uputi svoj iskaz. Đukanovića se optužuje da je švicarskom državljaninu Francu Della Torreu, protiv kojeg se vodi drugi sudski proces, dao dozvolu za uvoz duhanskih proizvoda u Crnu Goru (1000 tona mjesečno) koje je potom krijumčarskim kanalima prebacivao u Italiju te pomogao nezakonitu trgovinu kroz tvrku Zeta Trans i putem vrha crnogorske policije omogućio gliserima krijumčara pristajanje u lukama Zelenika i Bar, te da je pružio zaštitu Talijanima u bijegu pred zakonom koji su se sklonili u Crnu Goru.
WASHINGTON - Američki raketoplan Atlantis u petak je zbog lošeg vremena na Floridi sletio na rezervnu pistu NASA-e u zračnoj bazi Edwards u kalifornijskoj pustinji Mojave. Niska naoblaka i pljuskovi, koji su u četvrtak spriječili povratak Atlantisa u svemirski centar kraj Cape Canaverala na Floridi, zadržali su se u petak, pa se NASA odlučila za bazu Edwards u Kaliforniji. Atlantis je ušao u atmosferu oko 14:45 sati i sletio u bazi Edwards u 15:49 sati po istočnoameričkom vremenu (21:49 CET). U NASA-i preferiraju slijetanje u centru Kennedy, jer prijevoz raketoplana iz baze Edwards, pomoću posebnog transportnog Boeinga 747, traje 10 dana i košta 1.7 milijuna dolara. Atlantis je u svemiru proveo 14 dana tijekom kojih su njegovi astronauti nastavili izgradnju Međunarodne svemirske stanice (ISS), te doveli na nju novog člana posade.
BEČ - Iran je spreman oživjeti šesterostrane međunarodne pregovore i rad na rješavanju otvorenih pitanja s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), rekao je u petak u Beču čelnik te organizacije Mohamed El Baradei. "Nadam da ćemo u sljedećih nekoliko tjedana zacrtati plan akcije, zaključiti ga u roku od dva mjeseca i potom početi s njegovom provedbom", rekao je ElBaradei. ElBaradei i iranski pregovarač Ali Laridžani susreli su se u sjedištu IAEA u Beču kako bi raspravili mogućnosti izlaska iz spora oko iranskog nuklearnog programa. Ne iznoseći pojedinosti o modalitetima, Laridžani je rekao da je Iran spreman na kompromis. Na subotnjem sastanku s Javierom Solanom, visokim predstavnikom Europske unije za vanjsku politiku, moglo bi se raspravljati o političkim aspektima pitanja, rekao je Laridžani. Razgovori između Irana i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačkom prekinuti su u kolovozu 2005.
WASHINGTON - Sjedinjene Države pomažu u izgradnji zatvora u Afganistanu koji će preuzeti dio zatvorenika iz Guantanamo Bayja, no Bijela kuća je u petak obznanila kako taj objekt nije predviđen kao alternativa pritvorskom centru na Kubi. Administracija predsjednika George W. Busha želi zatvoriti Guantanamo Bay i preseliti osumnjičene za terorizam u druge zatvore, no navodi kako odluka o statusu tog objekta nije nešto što će se dogoditi u neposrednoj budućnosti, izvješćuje Associated Press. "Radimo na obnovi afganistanskog zatvora Pole Charki...i obuci stražara. Mnogi zatvoreni u Guantanamu su iz Afganistana, i željeli bismo da ih možemo vratiti natrag, kako bi bili na sigurnom mjestu i uz humani tretman", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Dana Perino. Podsjetivši kako je predsjednik Bush prije dvije godine rekao da želi zatvaranje Guantanama, Perino je kazala da "puno jako pametnih ljudi radi na tome pitanju, nastojeći iznaći način da se Guantanamo zatvori, a da se tamošnji zatočenici presele na lokaciju koja će biti dobro osigurana, uz humani tretman zatvorenika". Novinarsko pitanje je li možda taj siguran zatvor na tlu SAD-a, Perino je odbila komentirati.