Statistika
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
Hrvatski bruto inozemni dug krajem ožujka ove godine iznosio je 29,6 milijardi eura, što povećanje za nešto više od 3 milijarde eura ili 11,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Peti mjesec zaredom bilježi se lagano usporavanje stope rasta inozemnog duga, a ostvareni međugodišnji rast u ožujku najniži je od listopada 2005. godine, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Po podacima HNB-a tom su pak porastu vanjskog duga najviše doprinjeli ostali domaći sektori odnosno poduzeća, čiji je inozemni dug na godišnjoj razini povećan za 2,4 milijarde eura ili za 32,5 posto.
Inodug banaka povećan je u tom razdoblju za 420 milijuna eura, dok je istodobno inozemni dug države na kraju ožujka ove godine bio za 145 milijuna eura manji nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Država je, sa ukupnim inozemnim dugom od 6,48 milijardi eura na kraju ožujka ove godine, smanjila svoj udio u ukupnom hrvatskom inozemnom zaduženju sa 25 posto na kraju prvog prošlogodišnjeg tromjesečja na 21,9 posto u istom razdoblju ove godine.
Smanjenje udjela bilježe i banke, čiji je ukupni vanjski dug krajem ožujka ove godine iznosio 10,26 milijardi eura, sa 37,1 na 34,7 posto.
Ostali su pak domaći sektori odnosno poduzeća povećali svoj udio u ukupnom ino dugu na godišnjoj razini sa 28,3 na 33,6 posto. Njihov je inozemni dug na kraju ožujka ove godine iznosio 9,96 milijardi eura.
Izravna ulaganja pak sa 2,9 milijardi eura imaju udio u ukupnom inozemnom dugu od 9,8 posto, a na godišnjoj su razini, u odnosu na kraj ožujka prošle godine, povećana za 349 milijuna eura.
Tijekom prvog tromjesečja ove godine pak ukupni je dug povećan za ukupno 635 milijuna eura od čega se 619 milijuna eura odnosi na dug ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća.
Daljnjih 100,7 milijuna eura odnosi se na izravna ulaganja te 85 milijuna eura na dug banaka.
Istodobno je smanjen inozemni dug države za 169 milijuna eura.
U strukturi bruto inozemnog duga u prvom se tromjesečju nastavljaju trendovi iz prethodne godine - država i dalje smanjuje svoje zaduživanje, bankarski sektor pod utjecajem mjera HNB-a usporava zaduživanje, ali se istodobno nastavlja visok rast zaduživanja ostalog sektora (poduzeća).
Tako je godišnja stopa rasta zaduživanja banaka posljednja dva mjeseca spuštena ispod 10 posto, što je zadnji put zabilježeno početkom 2001. godine, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.
Istodobno se godišnji rast inozemnog duga ostalih sektora već šesti mjesec zaredom ne spušta ispod 30 posto.
DZS: nastavljen rast industrijske proizvodnje
Nastavlja se rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj - u svibnju je industrijska proizvodnja bila veća za 7,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku.
U prvih je pak pet ovogodišnjih mjeseci industrijska proizvodnja povećana za 8,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u svibnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše je, za 9,9 posto, porasla proizvodnja u prerađivačkoj industriji, koja ima udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji od 79,33 posto.
Proizvodnja u rudarstvu i vađenju veća je za 5,7 posto, a istodobno je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen pad proizvodnje od 3 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), industrijska proizvodnja najviše je povećana kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 17,1 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je 12,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 7,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,3 posto te energije za 2,7 posto.
Trend-indeks ukupne industrijske proizvodnje u svibnju bio je za 0,6 posto veći u odnosu na travanj.