Mesić je izdvojio sedam najvećih arheoloških lokaliteta na Jadranu koja su nalazišta "in situ" i zahvaljujući zaštitarima ti vrhunski lokaliteti prava su atrakcija za turiste ronioce, rekao je.
Od podvodne arheološke građe najviše je amfora, zahvaljujući plovnim putevima po istočnom dijelu Jadrana, u grčko i rimsko doba.
Među takvim nalazištima najbogatije je u blizini Cavtata, gdje se računa da postoji oko tisuću amfora koje su ostale nakon jednog od antičkih brodoloma. Osim tih brodoloma iza kojih je ostalo dosta arheoloških nalaza, Mesić je govorio i o novovjekim iz 16. i 17. stoljeća, pa do Drugog svjetskog rata.
Po njegovim riječima te je brodolome puno lakše istraživati jer se znaju putevi brodova, kapetani i materijali koji su se prevozili, kao i u slučaju pomorskih bitaka, među kojima je najznačajniji Viški boj iz 1866. između talijanske i austro-ugarske pomorske flote u kojoj je sudjelovalo oko pet i pol tisuća Hrvata, kako navode povijesni izvori, rekao je Mesić.
Najavio je tijekom ljetnih mjeseci otvaranje prve faze Međunarodnog podvodnog arheološkog centra u Zadru koja se sastoji od izgradnje laboratorija i edukacijskog centra.
Na upit jesu li zadovoljni stanjem zaštite na terenu, Mesić je rekao da Ministarstvo, u suradnji s lokalnom upravom, čini sve da ne dođe do pljačke i devastacije bogate arheološke građe Jadrana. Osim domaćeg zakonodavstva o zaštiti podvodne arheološke građe, Hrvatska je među prvim zemljama koje su ratificirale UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti arheološke baštine iz 1992., rekao je.