Ispravljenu verziju prenosimo cijelosti:
ZAGREB/BUKUREŠT, 7. lipnja (Hina) - Peti regionalni kulturni sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Europe na kojem je sudjelovao i predsjednik Republike Stjepan Mesić završio je u četvrtak u Bukureštu usvajanjem zajedničke deklaracije. #L#
U njoj se, među ostalim, ističe da "kulturna raznolikost jugoistočne Europe pridonosi boljem razumijevanju među narodima, kao i povećanju kulturnog nasljeđa za buduće generacije".
Skup, na kojem su sudjelovali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ministar kulture Božo Biškupić, organizirali su Vijeće Europe i UNESCO.
Kultura, koja je jedan od ključnih elemenata za definiranje kulturnih identiteta, "nerijetko je zloupotrebljavana za podizanje zidova, a ne mostova među kulturama, ne kao kamen-temeljac na kojemu treba graditi interkulturni dijalog, razumijevanje i suradnju", rekao je hrvatski predsjednik na plenarnoj sjednici.
Na prostorima jugoistoka Europe kultura, a posebice kulturne raznolikosti, prečesto su zlorabljene za širenje netolerancije, dodao je.
Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti, nastavio je Mesić, temeljna su načela ugrađena u hrvatsku kulturnu politiku. RH je četvrta u svijetu ratificirala Konvenciju za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji sudjeluje u radu regionalnog kulturnog summita u Bukureštu u četvrtak, sastao se na marginama skupa s generalnim direktorom UNESCO-a Koichirom Matsuurom.
Matsuura je iskoristio prigodu da se zahvali hrvatskom predsjedniku na organizaciji prošlogodišnjeg summita u Opatiji i istaknuo je važnost održavanja ovakvih sastanaka.
Hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, koji također sudjeluje na skupu, pozvao je Matsuuru na konferenciju ministara kulture koja će s održati u rujnu u Zadru.
Matsuura je izrazio veliko zanimanje za Centar za podvodnu arheologiju koji se otvara u srpnju u Zadru i koji bi, prema riječima Biškupića, trebao postati centar UNESCO-a za Mediteran.
Predsjednik Mesić održao je i odvojene bilateralne sastanke s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, makedonskim predsjednikom Brankom Crvenkovskim i srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem.