U svojem najnovijem izviješću o politici zapošljavanja OECD je ostao vjeran svojoj zadaći zagovornika slobodnog tržišta, trgovine i ulaganja, ali je istakao da je došlo vrijeme da se sagleda i mračnija strana globalizacijskih procesa.
Vlade moraju odgovoriti na zabrinutost javnosti glede sigurnosti radnog mjesta i plaća u svijetu koji se preobražava nevjerojatnom brzinom pod utjecajem tehnologije, jeftinog transporta i komunikacija, i koji je pritisnut nametanjem Kine, Rusije, Indije i Brazila kao nepreglednih bazena jeftine radne snage, upozorava nadalje OECD.
OECD u svojem izvješću nudi prikaz druge strane novčića globalizacije - njezinih stvarnih i očekivanih negativnih aspekata - te poziva na hitnu akciju.
"Tijekom protekla dva desetljeća, udjel plaća u nacionalnom dohotku većine zemalja OECD-a pokazuje tendenciju opadanja", ističe se u izvješću te organizacije sa sjedištem u Parizu, čije članstvo čini 30 većinom bogatih industrijaliziranih zemalja.
"Jedna od stvari zabilježenih u većini zemalja je pad udjela plaća u postotku BDP-a. To je doista značajno", kazao je Raymond Torres, glavni autor izvješća. "To nije samo ciklički problem", dodao je.
Japanske plaće smanjene su za oko 25 posto kao udjel u BDP-u u proteklih 30 godina, dok su za oko 13 posto smanjene u 15 bogatijih zemalja članica Europske unije, a u SAD-u za sedam posto, pokazalo je izvješće OECD-a.
OECD također ističe da je došlo do širenja jaza između onih koji zarađuju puno i onih na donjem kraju platne ljestvice, kao i da je problem osjećaja nesigurnosti radnog mjesta postao akutniji - čimbenik koji vjerojatno objašnjava niski rast plaća, barem djelomice.
Offshoring - odnosno, selidba raznih dijelova proizvodnog procesa ili usluga kompanija na jeftinija mjesta, suprotno vjerovanjima, nije se pokazao kao veliki čimbenik gašenja radnih mjesta u zemljama OECD-a, ali se sam taj dojam pokazao dovoljnim za jačanje osjećaja nesigurnosti, osobito među niže kvalificiranom radnom snagom, dodaje Torres.
Bazen jeftine radne snage porastao je od kad je Kina otvorila svoja vrata vanjskome svijetu, te od kad se radnici natječu na sve globalnijoj razini, budući jeftinija tehnologija, transport i komunikacije omogućavaju lakšu organizaciju rada na međunarodnoj razini.
Kina, Indija, Brazil i Rusija zaslužni su za 45 posto ukupne svjetske ponude radne snage danas, u usporedbi s OECD-ovih samo 19 posto - koji uključuju Sjedinjene Države, Japan, te veći dio Europe.
OECD poziva vlade da se odupru protekcionističkim mjerama i umjesto toga prilagode svoje politike zapošljavanja kako bi pomogle ljudima seljenje s jednog na drugi posao s većom lakoćom i osjećajem sigurnosti.