Prva izaslanstva u Heligendammu, mondenom ljetovalištu na Baltičkom moru koje je za sastanak sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije preobraženo u utvrdu zaštićenu sa 16.000 policajaca i 12 km dugom metalnom ogradom, očekuju se u srijedu prijepodne.
Antiglobalisti ponajviše ističu da je globalizacija donijela propast zemljama u razvoju i u jeku takvih optužbi G8 trebao bi se posebice pozabaviti pitanjem pomoći siromašnoj Africi, što je uz klimatske promjene prioritet njemačkog predsjedanja Europskom unijom.
U utorak je glavni tajnik OECD-a pozvao čelnike G8 da utrostruče pomoć Africi do 2010. žele li nadoknaditi gubitak jer nisu ispunili obećanja data na lanjskome skupu u Gleneaglesu (Škotska).
Pomoć Africi "ne odvija se dovoljno brzo. Moramo je utrosturčiti u iduće tri godine želimo li održati cilj 2010.", izjavio je Angel Gurria, glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Pitanje klimatskih promjena vjerojatno će potaknuti burne rasprave jer američki predsjednik George W. Bush želi novi ciklus pregovora o smanjenju emisije štetnih plinova voditi izvan okvira Ujedinjenih naroda, čemu se protivi Njemačka.
Zemlja domaćin, koja do kraja lipnja predsjeda Europskom unijom, kani upravo na summitu utvrditi obvezujuće ciljeve smanjenja emisije ugljikovog dioksida (CO2) i ne želi to provoditti mimo Ujedinjenih naroda.
U tome je podržava Kanada koja zagovara da se emisije štetnih plinova (s učinkom staklenika) prepolove do 2050. godine.
Njemačka je na skup pozvala i predstavnike zemalja koje želi također uključiti u borbu protiv globalnog zagrijavanja. To su veliki emiteri stakleničkih plinova: Kina, Brazil, Južnoafrička Republika, Meksiko, redom rastuća gospodarstva kojima, s ozbirom da su to ipak zemlje u razvoju, Protokol iz Kyota ne propisuje obvezujuće kvote.
Kina je u ponedjeljak, dva dana uoči summita i dan uoči Svjetskog dana zaštite okoliša, objavila svoj nacionalni program borbe protiv globalnog zagrijavanja kojim predviđa za 50 milijuna tona smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2010. Međutim, Kina odbija svoj gospodarski razvoj pretpostaviti borbi protiv globalnog zatopljenja.
Prijeporna tema summita bit će i planirani proturaketni štiti koji Amerikanci planiraju postaviti na području Poljske i Češke, nominalno radi zaštite od nepoćudnih država kakve su Iran i Sjeverna Koreja, što pak Rusija doživljava kao prijetnju uperenu protiv nje.
Zbog proturaketnog štita odnosi Zapada i Rusije pali su na najnižu granu od raspada Sovjetskog Saveza i pomalo nalikuju atmosferi Hladnog rata, pa tako ruski predsjednik uzvraća da će ruske rakete usmjeriti prema Europi. K tomu odnose Zapada i Rusije otežava i pitanje neovisnosti Kosova, čemu se Rusija protivi, a sve je začinjeno i špijunskom aferom jer Moskva odbija Londonu izručiti osobu optuženu za trovanje naturaliziranog Britanca Aleksandra Litvinenka, bivšeg ruskog špijuna.
Putin je ozračje zakomplicirao izjavama u ponedjeljak da je on "jedini, čisti demokrat na svijetu" i najavio da je predsjednički mandat u Rusiji prekratak te bi ga trebalo produljiti na šest ili sedam godina.
Izvan kongresne dvorane stanje je napeto zbog sukoba skupine ekstremnih antiglobalista i policije pri čemu je tijekom vikenda već bilo ranjenih.
Ovaj summit, čiji je domaćin njemačka kancelarka Angela Merkel bit će posljednji međunarodni skup za britanskog premijera Tonyja Blaia, a prvi za novog francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja.