Ovogodišnji organizator Roger Buergel krenuo je od pretpostavke da je suvremena umjetnost sve ono što na bilo koji način korespondira s današnjicom i problemima s kojima se moderni čovjek suočava.
Tako su se na Documenti 12 našla od sadašnjice vremenski poprilično udaljena djela poput perzijskih tapiserija iz 14 stoljeća ili platna oca moderne Eduarda Maneta. Ovaj potonji se dobro uklapa u jedan od podslogana kojima su autori izložbe, Buergel i njegova partnerica Ruth Noack, posljednjih šest mjeseci medijski pripremali Documentu 12. Autori izložbe su naime postavili tezu da je umjetničko razdoblje klasične moderne u današnjici preuzelo ulogu koju je antika imala u dosadašnjim umjetničkim razdobljima.
Iako su putem proglasa i teorijskih rasprava komunicirali s javnošću Buergel i Noack su pod svaku cijenu htjeli izbjeći sudbinu svojih prethodnika, autora 10 i 11 Documente Catherine David i Okwui Enwezora čije je koncepte kulturna javnost okarakterizirala kao preteorijske.
Burguel i Noack naprotiv Documentu žele približiti građanima a posebno težište je dato didaktičkim aspektima tako da ovogodišnju izložbu prati četa specijalno obučenih vodiča koji će posjetitelju pokušati približiti suvremenu umjetnost koja je, kako kaže sam Buergel, "često vrlo nepristupačna".
Jedan od simboličkih činova približavanja puku je i premještanje ovogodišnje svečanosti otvaranja iz prostora rezerviranih za svjetsku kulturnu elitu u glavni gradski park.
"Documenta je fešta za građane a ne samo za cocktail publiku", obrazložio je Buergel.
One koji su nekoliko dana prije svečanog otvorenja u subotu mogli vidjeti izložbu dočekala je suprotno svim očekivanjima estetski vrlo aktraktivna i sadržajna Documenta. Tu je za svakog ponešto: od preparirane žirafe Brownie poginule u zološkom vrtu na Zapadnoj obali Jordana, kojom austrijsko-njemački umjetnik Peter Friedl pokušava ukazati na patnje naroda Palestine, preko rižinih polja na obroncima neoklasicističkog parka Wilhelmshoehe tajlandskog umjetnika Sakarina Krue-Ona pa sve do polja crvenog maka ispred središnjeg izložbenog paviljona Fridericianuma hrvatske umjetnice Sanje Iveković koje, između ostalog, ukazuje i na tešku situaciju u Afghanistanu.
Osim Sanje Iveković poziv na Documentu 12 dobio je još jedan hrvatski umjetnik, Mladen Stilinović koji u Kasselu pokazuje instalaciju "Iskorištavanje mrtvih".
Buergel je ovo godine pozvao 113 umjetnika koji će predstaviti petstotinjak umjetničkih djela. Inače lista umjetnika čuvana je do zadnjeg trenutka poput državne tajne a sam izbor također je u nekim krugovima, pogotovo onima koji suvremenu umjetnost promatraju iz ekonomskog rakursa, naišao na čuđenje. Na Buergelovoj listi se naime ne nalaze imena koja na aktualnom tržištu ne igraju neku pretjeranu ulogu.
"Documenta nije sajam umjetnosti a činjenica da postoje liste umjetnika koji se bolje ili loše prodaju me trenutno ne zanima. Ja želim pokazati umjetnost koja današnjici nešto znači", rekao je Burgel novinarima prilikom obilaska izložbe.
No jedno od imena koje je dobilo poziv na Documentu je u svakom slučaju planetarna zvijezda ali dosada ne na polju umjetnosti nego kulinarstva. Katalanski molekularni kuhar Ferran Adriá je na pitanje kako se osjeća u društvu s imenima kao što su Gerhard Richter ili Charlote Posenenske, Hini rekao da je iznenađen ali i sretan Buergelovim pozivom.
"To je nešto najljepše što mi se dosad dogodilo u životu", rekao je Adriá. Njegov glasoviti restoran "El Bulli" nedaleko od Barcelone, u kojem se na mjesto čeka i po nekoliko godina, je za vrijeme trajanja Documente proglašen "umjetničkim prostorom". U njemu će Adriá svakog dana za dvoje izabranih sretnih posjetitelja Documente pripremati svoja, sada već legendarna, jela u obliku pjena ili smrznutih kapljica.
Jedno od rijetkih imena koja su probila Buergelovu medijsku blokadu je i kineski umjetnik i koautor novog olimpijskog stadiona u Pekingu Ai Weiwei, koji je u sklopu projekta "Bajka" u Kassel pozvao 1001 sunarodnjaka koji bi samom svojom nazočnošću trebali "promijeniti sliku grada".
Documenta je prvi put održana 1955. na inicijativu lokalnog zaljubljenika u umjetnost Armina Bodea. Osnovna zadaća prve Documente bila je u još uvijek razrušenom gradu Nijemcima pokazati djela umjetnosti moderne koje je Hitler dvadesetak godina prije proglasio "izopačenima". Prvobitni uspjeh izložbe rezultirao je time da se Documenta nastavi u razmacima od pet godina. U međuvremenu je Documenta postala najznačajnija svjetska izložba suvremene umjetnosti.
Documenta je ove godine uključene u izložbeni itinirer "Grand Tour 2007" koji osim Kassela obuhvaća i ostale velike ovogodišnje umjetničke manifestacije, Bienale u Veneciji, Art Basel te izložbu Skulptur Projekte u Muensteru koja se održava svakih 10 godina.
Documenta 12 otvorena je do 23. rujna.