HBOR je, po njegovim riječima, u petnaest godina rada podupro hrvatsko gospodarstvo s ukupno 57 milijardi kuna koje su plasirane unutar 35 tisuća projekata.
Uz obnovu ratom opustošenih područja, najviše sredstava usmjereno je u razvoj poljoprivrede i turizma te za pomoć poduzetnicima početnicima.
U zadnjih nekoliko godina HBOR se sve više usmjerava na osiguravanje izvoza od komercijalnih i drugih rizika te na financiranje komercijalizacije pronalazaka, kazao je te dodao da u 16. godinu rada HBOR ulazi s aktivom od 15 milijardi kuna.
Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Ivan Šuker podsjetio je da je HBOR za poticanje izvoza 2003. izdvajao 350 milijuna kuna, da bi ove godine ta sredstva iznosila 15 milijardi kuna. Uz HBOR, Hrvatskoj treba još jedna snažna 'državna' razvojna banka, a to bi trebala biti Hrvatska poštanska banka, kazao je Šuker.
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks ocijenio je da je HBOR jedan od najvećih uspjeha hrvatske gospodarske politike. Ta banka, rekao je uz ostalo Šeks, značajno doprinosi nastojanjima za ujednačenim razvojem svih hrvatskih krajeva.
Podsjetio je da je novim Zakonom o HBOR-u iz prosinca prošle godine, temeljni kapital HBOR-a povećan s 3,7 na 7 milijardi kuna, što bi, kako je rekao, trebao biti novi podsticaj njegovim aktivnostima.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je da mnogih danas uspješnih poduzeća ne bi ni bilo da nisu surađivala s HBOR-om te da je ta banka bila posebno važna kad Hrvatska nije bila atraktivan financijski partner. HBOR je, kaže Mesić, znao prepoznati razvojne prioritete i uspješno predvidjeti tržišne trendove što je bilo od velike pomoći hrvatskom gospodarstvu.