Te podatke iznio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjoj svečanoj sjednici Nadzornog odbora u povodu 15. godišnjice osnutka te banke, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Ivo Sanader.
Za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, rekao je Kovačev, odobreno je po svim kreditnim programima 11 tisuća kredita u ukupnom iznosu većem od 13 milijardi kuna. Pritom je više od dvije trećine (68 posto) tih sredstava plasirano na područja posebne državne skrbi.
Samo u prošloj godini, dodao je, potpore izvozu u obliku osiguranja i financiranja, iznosile su 3,57 milijardi kuna.
U provedbi operativnih programa Vlade HBOR, ističe Kovačev, sudjeluje s ukupno 1,4 milijarde kuna, od čega se najviše, 608 milijuna kuna, odnosi se na potporu programu Poticaj za uspjeh.
Od novih programa, istaknuo je program kreditiranja podređenim dugom koji se realizira u suradnji s poslovnim bankama.
Kovačev je naglasio da HBOR ne želi biti konkurencija poslovnim bankama te da je njegova uloga u budućnosti određena trojnom ulogom razvojne i izvozne banke te izvozne osiguravajuće agencije.
S njim se složio i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Ivan Šuker koji je rekao da bez HBOR-a mnogi gospodarski projekti ne bi bili realizirani, te da će težište budućeg rada biti osiguranje i pomoć izvozu.
Komentirajući prijedloge za osnivanje agro banke, Šuker je rekao da je to rizičan projekt za malo hrvatsko tržište te da potrebe poljoprivrede mogu pokriti HBOR i Hrvatska poštanska banka.
Premijer Sanader najznačajnijom je HBOR-ovom kvalitetom označio osluškivanje potreba tržišta, pa je HBOR, kaže, postizao dobre rezultate za vrijeme svih dosadašnjih hrvatskih vlada.
Sanader se osvrnuo i na prijedloge o uvođenju kapitalne dobiti, ponovivši kako to u ovom trenutku ne dolazi u obzir, jer je Hrvatska tek pokrenula financijsko tržište. Uvođenjem tih poreza ne bi se postigao cilj onih koji ih zagovaraju, a to je oporezivanje bogatijih, već suprotno, ti bi porezi zahvatili većinu građana, vlasnika nekretnina, kao i one koji su sudjelovali ili će sudjelovati u velikim privatizacijskim projektima poput privatizacije Ine, rekao je.
Osvrćući se na koncepcije koje zagovaraju državno asistiranu reindustrijalizaciju Hrvatske, Sanader je ocijenio da su takvi koncepti zastarjeli te da je nova uloga države stvaranje poticajnih uvjeta za gospodarski razvoj i izgradnja infrastrukture, dok je gospodarska dinamika uvjetovana tržišnim zakonitostima.