Marijan Gajšak (Klanjec, 1944. - Zagreb, 1993.) bavio se kiparstvom, slikarstvom, vitrajima i crtežima. Njegova se djela čuvaju u Zagrebu, Klanjcu, Rijeci, Rimu, Mostaru i Boki kotorskoj, a dio ih je u privatnim zbirkama.
Dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove Anto Mišić je, otvarajući skup, podsjetio na neobičnu darovitost Marijana Gajšaka i izrazio nadu da će kroz različite teme sudionici podastrijeti nove podatke o tom "zanimljivom redovniku i umjetniku".
Antun Trstenjak, koji je bio Gajšakov školski kolega, podsjetio je da su se upoznali još 1959. u sjemeništu, zajedno su studirali filozofiju i teologiju, među ostalim, u Rimu i Parizu. Rekao je kako je Gajšak od malena htio postati svećenikom.
Nakon temeljnih filozofsko-teoloških studija i svećeničkog ređenja 1973. u Zagrebu Gajšak je nastavio studij istočne teologije u Rimu, gdje je završio i studij kiparstva, a usavršavao se u Parizu.
Na znanstvenom skupu sudjeluju, među inima, Joja Ricov, Marko Rupnik, Zvonimir Kurečić, Mirela Lenković, Ratko Perić, Darko Glavan, Tonko Maroević, Snježana Pintarić i Biserka Brlek.
Njihova se izlaganja bave različitim Gajšakovim područjima rada, od vitraja i kiparstva do suvremene sakralne umjetnosti i oblikovanja Hrvatskog sokola. Vladimir Horvat predstavit će nacrt monografije "Sakralna umjetnost Marijana Gajšaka.