O svečanosti koja će posjetitelje, a i širu javnost, uvesti u godinu tijekom koje će se nizom događaja ukazati na važnost umjetnosti i te umjetničke visokoškolske ustanove govorili su na današnjoj konferenciji za novinare dekan Slavomir Drinković i prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Peruško Bogdanić.
Tako će, najavljeno je, svečanost otvoriti pokrovitelj predsjednik Vlade Ivo Sanader, a bit će otvorena i završna izložba diplomskih radova studenata ALU te više prigodnih tematskih izložaba.
Kako je rekao dekan Drinković, "slavlje stogodišnjice i laboratorij umjetnosti koji će trajati godinu dana, naš je poklon i zahvala hrvatskim građanima i Zagrebu".
Jer, istaknuo je, prostor znanja koji se otvara i gradi treba omogućiti duhovnu i materijalnu egzistenciju umjetnika i umjetnosti, razvoj osobnosti-identiteta, kao znaka prepoznavanja i ravnopravnog postojanja. Prostor stvarnosti pak, dodao je Drinković, uključuje povezivanje s društvenom zajednicom, poduzetništvom i ekonomijom.
Jedna od glavnih zadaća Uprave ALU zato je afirmacija umjetnosti pomoću afirmacije umjetničke edukacije.
Tijekom svoga dugog postojanja Akademija je uvijek imala razvijenu međunarodnu suradnju, a ta se tradicija njeguje i danas, rekao je Drinković. Zahvaljujući tomu, rekao je, na sveučilišnoj je razini puno lakše, nego na drugima, ostvariti suradnju na europskoj i svjetskoj razini.
Prodekan Peruško Bogdanić najavio je još neke događaje u tijeku jednogodišnjega programa proslave 100. obljetnice ALU, kao što su izložba "Jučer student - danas umjetnik" gdje će se u listopadu u Gliptoteci HAZU predstaviti najznačajniji hrvatski mladi umjetnici te izložba na kojoj će biti posvećena osnivačima Akademije, a održat će se u ožujku i travnju sljedeće godine.
Današnja Akademija likovnih umjetnosti utemeljena je davne 1907. naredbom Odjela za bogoštovje i nastavu Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade pod nazivom "Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu" , a taj je naziv nekoliko mjeseci kasnije preimenovan u "Privremena viša škola ua umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu".
Tomu je pak prethodila gradnja šest atelijera po nacrtima Hermana Bollea čiju je gradnju potaknuo tadašnji predstojnik Odjela za bogoštovje i nastavu u Kraljevskoj zemaljskoj vladii Izidor Kršnjavi.
Prvi nastavnici na novosonovanoj ustanovi bili su Menci Clement Crnčić za crtanje, Bela Čikoš Sessia za slikarstvo, Robert Frangeš Mihanović za kiparstvo i Branko Šenoa za povijest umjetnosti.