Tužitelji su u svojoj završnoj riječi u siječnju ove godine zatražili kaznu doživotnog zatvora za Martića objašnjavajući da su njegova zlodjela bila posebno teška i počinjena tijekom dugog vremenskog razdoblja i stoga opravdavaju izricanje najteže kazne predviđene Statutom Haškog suda. Obrana je tražila njegovo puštanje na slobodu.
Martića, bivšeg ministra unutarnjih poslova i predsjednika tzv. republike srpske krajine tužiteljstvo je teretilo za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. progonom, istrebljenjem, ubojstvima, zatvaranjima, mučenjima, deportacijom, bezobzirnim razaranjem i pljačkom na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te je sudjelovao u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva s dijelova hrvatskog teritorija. Također, osuđen je za granatiranje Zagreba u svibnju 1995. godine te za niz drugih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje u kojima su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.