FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Predstavljena likovna monografija "Marija Ujević Galetović"

ZAGREB, 4. lipnja 2007. (Hina) - Likovna monografija "Marija Ujević Galetović" iz pera povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova, predstavljena večeras u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u nazočnosti Marije Ujević Galetović, sadrži 120 referentnih radova bez kojih se, kako je rečeno, ne može sagledati opus te istaknute hrvatske kiparice i akademkinje .
ZAGREB, 4. lipnja 2007. (Hina) - Likovna monografija "Marija Ujević Galetović" iz pera povjesničara umjetnosti Ive Šimata Banova, predstavljena večeras u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u nazočnosti Marije Ujević Galetović, sadrži 120 referentnih radova bez kojih se, kako je rečeno, ne može sagledati opus te istaknute hrvatske kiparice i akademkinje .

Marija Ujević Galetović kipar je od stotinu načina i mogućnosti, a njezin opus, koji je iznenađujuća cjelina, Ive Šimat Banov interpretira na primjeren način, istaknuo je akademik Tonko Maroević.

Monografiju koju je objavio Art magazin Kontura uz potporu Ministarstva kulture, Gradskoga ureda za kulturu grada Zagreba i Zaklade HAZU, Maroević, kako je rekao, s pravom pohvaljuje kao objekt i kao sadržaj.

Opus Marije Ujević Galetović raznolik je u svim aspektima, ali, smatra Maroević, koherentan je u interesu za ljudsku situaciju i svjedoči o snažnomu kiparu koji se opire konvenciji.

Riječ je o djelu za koje se, istaknuo je Maroević, doista može reći da "sažima duhovni koncept u materijalni jezik". Isto tako, dodao je, Šimat Banov ne griješi kada kaže da je Marija Ujević Galetović znala pronaći dinamizam za što je, rekao je Maroević, primjer spomenik Miroslavu Krleži.

To sugeriranje kretnje bitna je karakteristika opusa Marije Ujević Galetović, za koju Šimat Banov kaže da "bez abdikacije tjelesnosti dolazi do duhovnosti", kazao je Maroević.

Osvrnuo se i na njen slikarski ciklus, koji smatra iznimno ozbiljnim dijalogom na ironičan način, te na njezin sakralni opus, kojemu pripadaju i grobnica-kapelica Bruni Bušiću na zagrebačkome Mirogoju, Sv. Pavao u crkvi u Retkovcu, "Uzašašće" u crkvi sv. Nikole u Rijeci te Sv. Frano u Visokom.

Za Ivu Šimata Banova rad na monografiju bio je pak rijedak privilegij, a kako je rekao, njegov je pristup bio više otvoriti vrata interpretaciji, a ne interpretirati. Odnosno, objasnio je, pokušao je dati odgovor na pitanje kako dovesti u vezu autoričine radove kao što su kip "Franz Kafka" izveden u alabasteru iz 1976. te brončani kip Antuna Gustava Matoša iz 1980.

Šimat Banov spomenuo je da je Marija Ujević Galetović autorica brojnih spomenika od kojih su, ocijenio je, poneki antologijski. Pri tomu, dodao je, Marija Ujević Galetović najbolji je primjer kako ne treba antagonizirati tradiciju i suvremenost.

Glavni urednik Art magazina Kontura Zdravko Mihočinec rekao je da je knjiga nastala u suradnji s umjetnicom.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙