Hrvatska Vlada danas je donijela odluku o potpisivanju međudržavnog sporazuma za pristupanje Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti koji se provode od 2007. do 2013., izvijestilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).
Sedmi okvirni program glavni je program Europske unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja i usklađivanje nacionalnih znanstvenih i tehnologijskih politika. Proračun toga programa iznosi 50,5 milijardi eura, a predstavljaju ga nacionalni doprinosi svih zemalja koje u njemu punopravno sudjeluju.
MZOŠ je s Europskom komisijom dogovorio znatno smanjenje nacionalnog doprinosa za 2007., budući da ne postoji ograničenje ukupnog iznosa koji će biti odobren Hrvatskoj za provedbu projekata. Sredstva se dodjeljuju na temelju kvalitete prijedloga projekata.
U ime Vlade sporazum će potpisati ministar Dragan Primorac 13. lipnja u Europskoj komisiji u Bruxellesu.
Odluka o pristupanju Hrvatske Sedmom okvirnom programu donesena je na temelju uspješnog sudjelovanja Republike Hrvatske u prethodnom okvirnom programu za istraživanje u kojemu je Hrvatska kao punopravna članica sudjelovala tijekom 2006.
Hrvatska je Vlada danas i službeno utvrdila prijedlog Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, te najavila da bi za godinu, dvije išla sa zakonskim rješenjem u tom području.
"Ove godine ne bi išli s promjenama Ustava, demokratske zemlje u te promjene ne idu u izbornoj godini, pa zato najprije idemo s nacionalnim programom, a za godinu, dvije ići ćemo s takvim zakonskim rješenjima po kojima će srednjoškolsko obrazovanje biti obvezno", ponovio je premijer Ivo Sanader, podsjetivši da je sam program predstavljen prije nekoliko dana.
Hrvatska mora uhvatiti korak s Europom i svijetom, a to može učiniti samo znanjem, poručio je Sanader, navodeći podatak da danas više od 16.000 mladih u dobi od 16 do 19 godina nije u školskim klupama već na Zavodu za zapošljavanje.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i paket od šest zakonskih prijedloga, odnosno izmjena zakona kojima je regulirana zaštita intelektualnog vlasništva, te se to područje usklađuje sa zakonodavstvom EU.
S tim usklađenjem, Hrvatska je u ovom trenutku spremna definitivno krenuti u zatvaranje sedmog poglavlja pregovora, poglavlje o intelektualnom vlasništvu, istaknuo je ministar znanosti Dragan Primorac.
Svim zakonima - o patentu, o žigu, o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga, o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, o industrijskom dizajnu, te o autorskom pravu - zajedničko je da uvode i posebna žalbena vijeća kojima bi se mogla podnositi žalba protiv odluka Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila izmjene Zakona o obrtu, kojima se, uz ostalo, omogućuje fizičkim osobama obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti ili sporednog zanimanja, te izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Tim se izmjenama proširuje mogućnost ulaganja mirovinskih fondova, te regulira pitanje prava na poticaje iz državnog proračuna (do 1250 kuna godišnje) za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova, pa bi ulaskom Hrvatske u EU u tom bi pravu bili izjednačeni članovi s prebivalištem u Hrvatskoj s onima koji imaju prebivalište na području EU, a osigurani su u obveznom mirovinskom osiguranju Hrvatske.
Vladinu potporu dobili su projekt financiranja izgradnje i rekonstrukcije putničke izletničke flote malih brodara koji će se u ovoj godini iz proračuna financirati sa 3,5 milijuna kuna, te projekt gradnje školskog broda-jedrenjaka tipa "loger" za koji je u proračunu osigurano četiri milijuna kuna.
Strancima bi ubuduće uvjet da dobiju stalni boravak u Hrvatskoj bio i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma - predviđa prijedlog novoga zakona o strancima kojega je hrvatska Vlada, uskladivši ga sa smjernicama EU, danas uputila u saborsku proceduru.
Novi zakon uređuje boravak stranaca kao kratkotrajni (do 90 dana), privremeni i stalni boravak, a novina je da se strancima koji imaju četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji taj boravak može odobriti bez određene svrhe.
Poslovna dozvola više ne bi istovremeno značila i odobrenje privremenog boravka, već bi se isključivo odnosila na dozvolu rada u Hrvatskoj, i to na način da strančevo poslovanje mora utjecati na poboljšanje poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj.
Strani studenti, sezonski i "au pair" radnici te pružatelji usluga ne bi mogli dobiti stalni boravak, koji se strancu može odobriti ako do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak (smatra se da je neprekidno boravio ako je u pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci).
Zakon obvezuje strance kojima je prestao boravak da napuste Hrvatsku, o njihovu bi eventualnom protjerivanju, osim sudova, odlučivao i MUP, dok se teret dokazivanja zakonitosti boravka prebacuje na stranca.
Za provedbu zakona u idućoj se godini planira izdvojiti oko tri milijuna kuna, a za 2009. i 2010. dodatnih ukupno četiri milijuna.
Vlada je utvrdila i Strategiju migracijske politike za ovu i iduću godinu, kojom se kroz utvrđene mjere želi uravnotežiti useljavanje, ovisno o potrebama priljeva u radno aktivno stanovništvo, određivati mjerila i godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u skladu s tržištem rada, poticati useljavanje i povratak hrvatskih iseljenika, itd.